Na kraju sjednice ministar Damir Krstičević pričao je o složenoj situaciji s požarima posljednjih dana.
"To je bila vrlo ozbiljna situacija. Prvo je bio Marjan, u nezgodno vrijeme, ali intervencijom naših ljudi u Splitu na vrijeme taj požar je lokaliziran i to je velika stvar jer znamo što znači Marjan za Split.
Nakon toga su bili ozbiljni požaru u Metkoviću, Orebiću, Konavlima... imali smo i Posedarje. U odnosu na meteo situaciju to su vrlo ozbiljni požari.
Obišao sam sve, mislim da je stanje sad zadovoljavajuće. Svi su pod kontrolom. Obišao sam i ozlijeđene ljude, u ime Vlade zaželio sam im brz oporavak jer čovjek je sve i centar domovinske sigurnosti. Jasno je u svemu ovome da ima oštećenja imovine", rekao je Krstičević na sjednici Vlade i dodao kako je potrebno što prije razgovarati o tome da Metković dobije vatrogasno vozilo.
"Sustav domovinske sigurnosti koji je brend ove vlade se potvrđuje. To zajedništvo, solidarnost, sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti, cijela zajednica, općina, grad , županija... procesi, krizni stožer, upravljanje sa svim tim stvarima... Mislim da se nosimo s time i ono što bih htio je pohvaliti sve ljude na terenu", rekao je ministar.
"Vojska je tu i spremna pomoći narodu u nevolji i lokalna zajednica i GSS, Crveni križ... velika pohvala ogroman napor. I ono što kažem, ključan je čovjek i taj koncept domovinske sigurnosti", rekao je ministar.
"Kad vidite da to gori, lako je pričati, ali treba to ugasitii treba ući u tu vatru. Stvarno su junaci. U ime cijele Vlade možemo biti zadovoljni kada vidimo i druge države i probleme i jasno trebamo ulagati u sigurnost. Analiziramo svaki požar i želimo raditi na tim poboljšanjima", rekao je Krstičević koji je dodao da će se situacija na područjima pogođenim požarima nastaviti pratiti i idućih dana.
Plenkovićev pregled događanja
Na početku sjednice Vlade, nakon usvajanja dnevnog reda, uvodno obraćenje imao je premijer Plenković. Prvo se zahvalio ministrici Žalac i drugima zbog pripreme sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
"Možemo biti zadovoljni da nam je agencija S&P zadržala rejting i podigla izglede sa stabilnih na pozitivne", nastavio je zatim premijer.
"Ove ocjene možemo doživjeti kao ohrabrenje, a posebno je dobro da se vidi da su smanjeni rizici ekonomskog karatera. Dali su potporu svemu što radimo, a mi moramo nastaviti s privlačenjem investicija", rekao je.
"Samo ću još spomenuti da smo jučer ostvarili jednu značajnu logističko-diplomatsku pobjedu. Naša državna tajnica Maja Markovčić Kostelac je izabrana za izvršnu direktoricu Agencije za sigurnost mora. To je prva takva dužost koju smo dobili na ovaj način", rekao je Plenković.
O izboru Maje Mrakovčić Kostelac Vlada se oglasila i priopćenjem.
"Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac u srijedu je imenovana izvršnom direktoricom Europske agencije za sigurnost mora (EMSA), riječ je o iznimnom uspjehu jer je to po prvi puta, od punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, da je hrvatski državljanin odabran za čelnika jedne od europskih agencija.
Upravni odbor EMSA-e odluku o izboru Maje Markovčić Kostelac za novu izvršnu direktoricu donio je većinom glasova država članica, a u uži krug hrvatska je kandidatkinja ušla sa kandidatima Grčke i Nizozemske. Markovčić Kostelac će svoj petogodišnji mandat u EMSA-i započeti s 1. siječnja 2019. godine", navodi se u priopćenju.
Iz Vlade su poručili i kako je "ova odluka veliko priznanje Maji Markovčić Kostelac za dugogodišnji uspješan rad u pomorstvu kako u Hrvatskoj, tako i u europskom i međunarodnom okruženju. Ona, ujedno, predstavlja priznanje Vladi premijera Plenkovića i njenoj europskoj opredijeljenosti te je značajno priznanje modernom hrvatskom pomorstvu i pomorskoj tradiciji".
"Iznimno priznanje"
"Odabir naše državne tajnice na mjesto izvršne direktorice iznimno je priznanje ne samo Maji Markovčić Kostelac za sav njen dosadašnji profesionalni rad, već i Hrvatskoj. Ovo je prvi puta da će se na tom mjestu naći predstavnik naše zemlje pa nam ova vijest dolazi kao svojevrsna potvrda, potvrda da je Hrvatska pomorska zemlja koja svojim stručnjacima u području pomorstva može parirati i puno većim tradicionalno pomorskim zemljama. Maja je svojom upornošću i ambicioznošću, radom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, pokrenula mnoge procese, a vjerujem kako će na isti način, kroz svoj rad u EMSA- i, znanjem i iskustvom doprinijeti razvoju europskog projekta i politikama u području pomorstva.“, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Maja Markovčić Kostelac magistra je znanosti iz područja pomorskog prava i prava mora, koja od 2016. godine obnaša funkciju državne tajnice u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Četiri je godine bila ravnateljica Udruge hrvatskih poslodavaca brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum, a u istom je Ministarstvu radila od 1993. do 2014. godine. Članica je Hrvatskog društva za pomorsko pravo te Znanstvenog vijeća za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U iduće četiri godine najmanje 1,8 milijardi kuna za sveučilišne programe visokog obrazovanja i znanosti
Država će u iduće četiri godine s 1,8 milijardu kuna, uz mogućnost povlačenja 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova (ESF), financirati programe visokog obrazovanja i znanosti javnih visokih učilišta, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.
Vlada je, naime, donijela odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., a opći je strateški cilj programskih ugovora okrupnjavanje studijskih i znanstvenih kapaciteta u Hrvatskoj te razvoj novih programa u deficitarnim područjima.
Uz osiguravanje temeljnog financiranja visokih učilišta, ovom se odlukom po prvi put omogućava i dodatno financiranje koje se temelji na rezultatima odnosno postizanju dogovorenih ciljeva.
"Ova odluka veliki je iskorak za financiranje visokih učilišta i slijedi dobre modele koje možemo prepoznati u razvijenim zemljama EU. Na ta način, s jedne strane, poštujemo autonomnost sveučilišta, a s druge stane, kao odgovorna vlada, osim što osiguravamo sredstva, osiguravamo i okvir za praćenje rezultata", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ako se gledaju samo izvorna sredstva iz proračuna, u odnosu na parcijalne programske ugovore iz proteklog razdoblja, radi se o povećanju od 17 posto, a ako se dodaju i sredstva iz ESF-a onda je to 40 posto povećanja, istaknula je.
Ovom se odlukom prvi put omogućava financiranje na temelju rezultata, naglašava ministrica.
Konkretno to znači, pojašnjava, da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.
"Što znači da oni ne trebaju ništa participirati u troškovima studija, nego to na sebe preuzima Vlada", ističe Divjak.
Pritom, na taj iznos temeljnog financiranja, ide još 5 posto temeljem rezultata gdje se posebno potiče da studenti završavaju studij u roku i da se upisuju zanimanja koja su potrebna na tržištu.
U dijelu znanstvenih rezultata financira se znanstvena djelatnost koja se temelji na broju znanstvenika u određenom području, plus 20 posto financiranja znanstvene djelatnosti koja se temelji na vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih projekata, udjelu završenih doktoranda koji rade ne samo u visokom obrazovanju nego i gospodarstvu te broju objavljenih radova u prestižnim međunarodno recenziranim časopisima
"Na sve to, još ide financiranje specifičnih profila institucija koje može iznositi do 3 posto ukupnog iznosa sredstava dodijeljenih pojedinom visokom učilištu (za temeljno financiranje)", dodaje Divjak.
Ostavljena je i mogućnost, ako Rektorski zbor ima konkretne prijedloge i primjedbe, da se oni se mogu naknadno uvrstiti u odluku te se onda naknadno mogu aneksirati programski ugovori koji se sklapaju s pojedinim sveučilištem. (Hina/Ma.B.)
