'U novom nacrtu zakona, koji ide u drugo čitanje u Saboru, uvažili smo sve primjedbe te izbacili dio kojim su bile definirane iznimke od zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti', rekla je novinarima državna tajnica za poduzetništvo Tihana Kraljić.
Pročitajte i ovo
>> Susjed ne dalji od 500 metara zlata vrijedi
Po novom zakonskom prijedlogu radom u 'fušu' ne smatra se ono što je hrvatska tradicija, poput obiteljske ili susjedske pomoći kod popravaka u kući, branja grožđa, pomaganja u selidbi i sl.
Sve nejasnoće su izbačene iz zakona koji je usmjeren prvenstveno na kažnjavanje onih koji se ozbiljno bave neregistriranom djelatnošću, a je li nešto prijateljska pomoć ili 'fuš' utvrđivat će državni inspektori, najavila je Kraljić.
Po novom prijedlogu, neregistriranim radom ne smatra se rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska i susjedska pomoć ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi, ako se rad ne obavlja redovito te kao odgovor na objavljeni oglas, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća, kao i volontiranje.
Iznimke smo stavili u prethodni prijedlog zakona prvenstveno zato jer smo željeli da on bude provediv, a u tome je sudjelovala široka skupina zainteresiranih, od poslodavaca i sindikata do Državnog inspektorata, pojasnila je Kraljić unošenje odredbi zbog kojih su Vladu ismijavali i mediji i oporba.
Jučerašnja Vladina podrška strategiji razvoja klastera u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2012. važna je zbog korištenja fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kada uđe u EU. Naime, klasteri su važan alat za povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova, a bez strateškog dokumenta to ne bi bilo moguće, napomenula je Kraljić.
Ministarstvo gospodarstva, rad i poduzetništva očekuje ponovno veliki interes za poticaje i bespovratne potpore poduzetnicima, za što je ove godine predviđeno gotovo 410 milijuna kuna.
Lani su poduzetnici predali ukupno 5.689 zahtjeva ukupne vrijednosti preko 1,2 milijarde kuna, a Ministarstvo je odabranim projektima isplatilo 326 milijuna kuna. Ove je godine dosad u registar uneseno 2.850 zahtjeva, a očekuje se da će zanimanje biti bar na prošlogodišnjoj razini.
Prošle je godine najveći interes iskazan za poticanje ženskog poduzetništva, za što su predviđeni iznosi od 5.000 do 80.000 kuna, a tako će biti i ove godine.
Nakon ulaska Hrvatske u EU taj će se sustav morati mijenjati jer se više neće davati veliki broj potpora male vrijednosti već obratno - mali broj potpora ali veće vrijednosti, najavila je državna tajnica. (Hina)
