Vlada sprema paket pomoći, koji će imati tri seta mjera, najavio je premijer Andrej Plenković osvrnuvši se na rast cijena plina i struje u uvodnom govoru na redovitoj sjednici Vlade četvrtkom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Galerija Andrej Plenković Bradley - 2 Zoran Milanović +3 Vili Beroš

''Danas je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. 27. siječnja 1945. oslobođeni su zatvorenici Auschwitza. Tamo je ubijeno milijun Židova. Kao nazloglasniji od svih logora Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine i najteža stradanja židovskog naroda, ali i sustavno uništavanje drugih skupina od strane nacističkog režima. Pod tim režimom od 1933. svijet je svjedočio progonu i genocidu više od 11 milijuna ljudi u Europi. To su zastrašujuće brojke jednog od najvećih zločina u povijesti čovječanstva'', kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u uvodnom govoru.

''Na ovaj dan treba se podsjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca gdje su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma i hrvatskih antifašista i demokrata. Jasenovac je bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja. Na današnji dan odajemo i priznanje i hrvatskim pravednicima među narodima, koji su izložili svoj život da bi spasili svoje bližnje", istaknuo je Plenković.

''Dan kada se sjećamo žrtava holokausta je i dan kad trebamo promišljati o svijetu u kojemu živimo. Nažalost, netolerancija, negiranje povijesnih činjenica, diskriminacija i govor mržnje sve su prisutniji u svijetu i našem društvu. To su loši i štetni trendovi, protiv njih se treba boriti, takvu retoriku politika treba jasno osuditi, a pravosudna tijela kažnjavati. Žrtve kojih se sjećamo podsjetnik su na dimenzije zla koje mogu proizaći iz mržnje i totalitarnih ideologija'', zaključio je Plenković.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Negiranje zločina dovodi do novih stradanja: Zašto Plenković još uvijek nije održao sastanak oko zabrane ustaškog pozdrava?

Što se tiče aktualne situacije u kojoj građane opet tišti loše socijalno stanje, pogotovo rast cijena energenata, Plenković je podsjetio da spremaju paket pomoći, koji će ići u tri smjera: ''Povećat ćemo naknade za socijalno ugrožene, to su vaučeri do 200 kuna za struju. Smjer kojim će Vlada ići je da proširi polje primjene, ostavit ćemo mogućnost da se time plaćaju i režije plina. Vjerojatno ćemo proširiti i opseg kućanstava koja primaju tu naknadu. I podići ćemo taj iznos, a koliko, procijenit ćemo kad vidimo koliko će energenti poskupjeti. Preispitat ćemo sve stavke koje igraju ulogu u određivanju cijene plina i struje. Tu treba sudjelovati i HEP''.

''Treći skup mjera se odnosi na iznos stope PDV-a. Znamo da je PDV na struju 13 posto, na plin je 25 posto, tu postoji prostor koji ćemo iskoristiti da smanjimo ukupan iznos cijena za građane. Svi resori na dnevnoj razini razgovaraju o tome, pa i ja osobno. Tu ćemo pokazati još jednom da interveniramo svaki put kad nam je prioritet očuvati ekonomski i socijalni standard građana'', istaknuo je premijer.

Mjere će biti produljene do kraja veljače

''Opet danas bilježimo velik broj zaraženih, potrebno je nastaviti s cijepljenjem i pridržavanjem svih epidemioloških mjera'', kazao je Plenković dotaknuvši se aktualne situacije oko koronavirusa kazavši da smo dosad cijepili 2,3 milijuna ljudi barem jednom dozom i tako došli do 67 posto.

"Dinamika cijepljenja prvom dozom se jako usporila što znači da smo prema procjenama otprilike dosegli očito neki broj ljudi koji su se spremni cijepiti, a ovi drugi nisu, to rade temeljem svog izbora", rekao je i ponovio da su ''svi koji su se razboljeli pa imali teže oblike bolesti i umrli, a propustili su se cijepiti, preuzeli taj rizik za najgori rezultat epidemije''.

Opetovao je poziv građanima i građankama da ''bez obzira na dezinformacije koje postoje u javnom i internetskom prostoru, da poštuju znanost, liječnike, specijaliste'' i poručio ''da pri donošenju vlastitih odluka oni budu orijentir, a ne oni koji nisu stručnjaci''.



''U posljednja 24 sata zabilježeno je 10.500 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 67.376. Među njima je 2006 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 185 pacijenata. Preminulo je 59 osoba'', kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Na bolničkom liječenju je 2006 osoba što je 30 više u odnosu na srijedu, dok je na sedam osoba manje nego jučer, kazao je Beroš i naglasio da se posljednjih dana bilježi lagani porast hospitaliziranih, koji ipak ne prati dinamiku ranijeg rasta novozaraženih.

Brzim antigenskim testiranjem (BAT) zabilježeno je još 6375 novozaraženih, no broj pozitivnih manji je za 3,5 posto u usporedbi s ukupnim brojem pozitivnih prije tjedan dana, kazao je Beroš i dodao: ''U razdoblju od 21. do 27. siječnja broj pozitivnih PCR testova pokazuje lagani trend pada, a broj pozitivnih antigenskih testova lagani uzlazni trend.

''Opće je poznato da se omikron brzo širi i u pravilu ne izaziva teške kliničke slike, ali Hrvatska nije dovoljno procijepljena zemlja što posebno ugrožava starije necijepljene građane i zato su takve osobe najčešće hospitalizirane. Zbog toga teze o namjernom zaražavanju virusom nisu prihvatljive", poručio je Beroš.

''Stožer će do kraja ovoga mjeseca revidirati odluke o ograničenju okupljanja, javnom prijevozu i korištenju maski. Ako ne dođe do značajnije promjene epidemiološke situacije, primjena odluka će se produljiti do kraja veljače", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova i prvi čovjek Stožera za civilnu zaštitu Davor Božinović te je podsjetio da se za pacijente i njihovu pratnju prilikom prijema u bolnice ili u domove zdravlja ništa nije promijenilo: ''Svi oni koji dosad nisu trebali predočiti COVID potvrdu ne moraju ni nakon jučerašnje odluke''.

Plenković o uhićenjima u Zadru i Milanoviću

Plenković se opet osvrnuo i na uhićenja u Zadru zbog komentara na Facebooku o njemu, a što je izazvalo niz osuda u oporbi i široj javnosti te je kazao: ''Policija u Zadru je postupala i pozvala na obavijesni razgovor neke ljude koji su izražavali svoje stavove i po mišljenjima mnogih i prijetnje. Postupanje policije nema veze s bilo kakvim nalogom s bilo kakve političke razine. Ono što je jasno, čak i nakon ovog kulturnog poziva na kavu ljudima o kojima se radi, iz njihovih izjava u medijima, moram to sad reći jer to je jedan od razloga i konteksta govora mrženje, sve se na kraju svodi na suradnju HDZ-a i SDSS-a. I to oni jasno govore u svojim javnim nastupima i moramo osvijestiti u Hrvatskoj da većina internetskog govora mržnje nije spontano, simpatično, slobodarsko izražavanje mišlenja o tome kakav je tko, nego je sve temeljeno jednom konstantnom, kontinuiranom mržnjom koja se bazira na onim flsokulama koje slušamo u Saboru o hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji, o suradnji Plenkovića i Pupovca''.

''Sve je to pravi, istinski izbor zašto to slušamo i zašto ljudi u toj dobi i na temelju kojih informacija i kojeg kruga informacija kojima su stalno i konitinurirano izloženi donose takve zaključke. To je bit takve rasprave i bit razloga o čemu se tu cijelo vrijeme radi. Meni je to dobro poznato. Važno je da oni koji to komentiraju uđu u srž zašto se to događa'', poručio je Plenković.

Ponovno se osvrnuo i na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića oko Ukrajine ponoviviši da su skandalozne i da ruše kredibilitet Republike Hrvatske: ''Te izjave su reputacijski štetne za Hrvatsku. Dovode do velikog razočaranja, snebivanja naših partnera, od SAD-a do članica NATO saveza, članica EU-a, naših susjednih zemalja''.

''Kako vrijeme protiče, ispada da svaki ozbiljniji veleposlanik gotovo da će biti pozvan na razgovor kako bi mu prosvjedovali na temelju ovakvih izjava predsjednika Republika. To je loše, to je skandalozno, ruši reputaciju, kredibilitet Republike Hrvatske i potpuno je u suprotnosti s principijelnim vanjskopolitičkim stavovima Vlade. U potpunosti se ograđujemo kao Vlada i nemamo nikakve veze sa stavovima koje je iznio predsjednik Republike, koje on treba objašnjavati javnosti, a ne mi. I tu je ključ ove teme'', zaključio je Plenković.

Vlada formalno potvrdila odluku o nabavi Bradleya

Premijer je podsjetio i da je postignut odgovor o nabavi borbenih vozila pješaštva Bradley, te je Vlada i službeno prihvatila ponudu SAD-a o donaciji 89 borbenih vozila pješaštva Bradley te obnovi i dovođenju u operativno stanje 62 ta borbena vozila, a MORH-u je dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za njihovu nabavu.

Ukupan iznos nabave iznosi 196,4 milijuna dolara (bez PDV-a), američka je donacija 51,1 milijun dolara te će Hrvatska kroz pet godina, u razdoblju od 2023. do 2027. godine, ova borbena vozila platiti 145,3 milijuna dolara.

"Poduzeli smo niz aktivnosti proteklih tjedana u razgovorima s američkim partnerima i dogovorili da se razmjenom pisama okonča proces pregovora o donaciji i financiranju modernizacije tih vozila", rekao je Plenković i poručio da odluka Vlade jača partnerstvo i savezništvo sa SAD-om te je još jedan doprinos jačanju obrambene sposobnosti HV-a, osobito nakon odluke o kupnji višenamjenskih borbenih aviona iz Francuske.

Vladin projekt je kvalitetno vođen i pripremljen u okviru rokova koje smo imali s američkom stranom te je kvalitetniji, sadržajno i financijski bolji za Hrvatsku, ali i dugoročno dobar za tvrtku Đuro Đaković, istaknuo je premijer i dodao je ''odličan za jasno pozicioniranje Hrvatske tamo gdje svojim vrijednostima i geopolitički spada, a to su vrijednosti zapadnoga svijeta, NATO-a i Europske unije''.

''Poduzeli smo niz aktivnosti proteklih tjedana u razgovorima s američkim partnerima i dogovorili da se ovaj proces o nabavi i modernizaciji tih vozila završi. U pregovorima s američkom stranom promijenili smo i financijske uvjete, njihova donacija iznosit će 59 milijuna dolara. Donirat će i dodatnih 11 milijuna dolara, čime će se osigurati sredstva za dodatnu modernizaciju vozila'', kazao je premijer i podsjetio da će se modernizacija odvijati u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu.

Predsjednik Zoran Milanović - 3 Ured predsjednika o kupovini Bradleya: "Bilo je pet do 12. Nakon što je iz pregovora izbacio ministra - koji se više brinuo o opremanju stana nego o opremanju vojske"
Andrej Plenković Puno se priča o energetskoj sigurnosti, mnogi žive u energetskom siromaštvu: Računi će biti još veći, Plenković predstavio paket pomoći
Posljedice potresa u Petrinji - 4 Država stala na loptu, a ne lopatu: ''Svaki put samo pokupimo i odnesemo na jednu hrpu, dolje dok jednom ne pokupe nas''

Oružane snage RH iskazale su potrebu za nabavom borbenih vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS, koji posjeduju vatrenu moć, zaštitu i manevar i koji su potrebni manevarskim postrojbama i gardijskim brigadama Hrvatske kopnene vojske, istaknuo je ministar obrane Mario Banožić te objasnio da su takve sposobnosti Hrvatskoj potrebne iz perspektive nacionalne obrane, ali i iz potreba doprinosa kolektivnoj obrani kroz NATO odnosno "u potpori NATO cilja sposobnosti 'Srednja pješačka brigada'".

SAD su ponudile donaciju borbenih vozila iz Programa viškova obrambenih sredstava po načelu totalnog paketa koji podrazumijeva vozila, naoružanje, streljivo, komunikacijsko-informacijsku opremu, alate i obuku za održavanje i obuku.

Tijekom završnih analiza i pregovora u Vladi prvotna ponuda je poboljšana tako da je povećan broj borbenih vozila te visina donacije financijskih sredstava u iznosu od 6.188.000 američkih dolara, a otvorena je i mogućnost za daljnje korištenje bespovratnih financijskih sredstava, istaknuo je ministar.

Vlada SAD-a poslala je Pismo ponude i prihvaćanja (Letter of Offer and Acceptance) za donaciju 89 vozila Bradley i dovođenje 62 vozila u operativno stanje i isporuku paketa opreme i usluga.

SAD je za projekt Bradley M2A2 ODS ponudila financiranje kroz petogodišnji otplatni plan prema kojemu će se nakon potpisivanja pisama ponude i prihvaćanja platiti predujam u iznosu od 47,02 milijuna dolara (50 posto vrijednosti ponude) te preostali iznos u ratama kroz godine u skladu s predviđenim rokovima, objasnio je Banožić.

SAD su najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane od početka formiranja Hrvatske vojske u modernu vojsku i punopravnu članicu NATO-a, naglasio je Banožić i dodao da se sveobuhvatna obrambena suradnja dvije države kontinuirano razvija posljednjih 30 godina, a ovim će projektom biti dodatno osnažena i zalog za buduće projekte usmjerene razvoju i modernizaciji Hrvatske vojske, ocijenio je.

"Vlada ovu odluku donosi imajući na umu nacionalni interes RH i Oružanih snaga, radi dosizanja sposobnosti izvršenja zadaća. Hrvatska će kao pouzdana i odgovorna članica NATO-a nabavom Bradleya doprinijeti ispunjavanju NATO ciljeva sposobnost, a time i naporima odvraćanja i obrane te kolektivne obrane NATO-a", dodao je.

Reforma socijalne skrbi u petak će biti izglasana u Saboru

Plenković je podsjetio da je Vlada sinoć održala telefonsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani koji se odnose na paket zakona iz reforme socijalne skrbi koji će u petak, biti izglasani u Saboru.

Ponovio je da je cilj reforme jačanje sustava socijalne skrbi i jačanje društvene solidarnosti prema najugroženijima kroz paket od tri nacionalna plana i sedam zakona.

Namjera je da se novim Zakonom o socijalnoj skrbi unaprijedi organizacija i koordinacija sustava socijalne skrbi osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskog centra

Osnivanjem zavoda uvode se organizacijske i strukturne promjene koje će dovesti do rasterećenja, smanjenja javnih ovlasti, jačanja i unapređivanja stručnog rada centara za socijalnu skrb uz racionalizaciju poslovanja.

Također, povećava se opseg i visina materijalnih prava najugroženijih skupina, što ponajprije uključuje povećanje socijalnih naknada. ''Povećava se i osobna invalidnina na 1750 kuna uz ukidanje dosadašnjeg cenzusa, što su pozdravile mnoge udruge osoba s invaliditetom, kao i pravobraniteljica'', istaknuo je Plenković.

Za navedene promjene u 2022. planirano je 500 milijuna kuna, a u 2023. godini 700 milijuna kuna.

"Želio sam još jednom ponoviti koliko je važna i sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi i konkretne koristi koje će imati oni kojima je društvena solidarnost kroz ovakve mehanizme redistribucije sredstava najbitnija", poručio je Plenković.

Kada je riječ o obnovi nakon potresa, s aktualnim stanjem kolege i javnost je upoznao ministar branitelja i potpredsjednik Vlade te čelni čovjek Stožera za obnovu Tomo Medved, a Vlada je donijela odluku o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju