Kakva obilježja imaju građani koje vjeruju u COVID-19 teorije zavjere, kakvo mišljenje građanstvo ima o mjerama za zaštitu od koronavirusa koje donose tijela javne vlasti, koga u najvećoj mjeri građanke “krive” za širenje lažnih vijesti o virusu – moglo se doznati na predstavljanju rezultata istraživanja "Teorije zavjere o COVID-19 i protestno ponašanje".
Istraživanje je provedeno od 29. travnja do 17. svibnja 2022. na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1.401 odraslih sudionika i sudionica u dobi od 18 do 64 godine.
U uzorku je bilo 33.8% necijepljenih osoba, te 71% cijepljenih s barem jednom dozom, što odgovara aktualnim podacima o procijepljenosti odraslog stanovništva u RH.
Iako mjere više nisu rigorozne, upravo su one u zadnje dvije godine podijelile društvo i izazvale brojne rasprave, pa i prosvjede.
Porijeklo virusa još uvijek nije utvrđeno. Neki kažu da je pobjegao iz laboratorija, drugi pak tvrde da je virus prešao sa životinje na čovjeka na tržnici u Wuhanu.
Gong je istražio kakve karakteristike imaju ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, što misle o mjerama koje su donosila tijela vlasti te koga smatraju odgovornim za širenje lažnih vijesti u pandemiji.
U što vjeruju teoretičari zavjera?
Najpopularnija raširena teorija zavjere je da se manipilura statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od korone tako što se u statistiku uključuju i osobe koje su umrle od drugih bolesti. U to vjeruje čak 49,7 posto ispitanih osoba.
Nešto više od 35 posto ispitanih vjeruje da je virus namjerno proizveden i raširen za stvaranje političke i ekonomske koristi svjetskim silama, kao i to da je virus proizveo farmaceutski lobi radi bogaćenja na prodaji cjepiva.
Više od 30 posto ispitanih vjeruje da se pretjeruje s isticanjem opasnosti covida-19, i to samo da bi se kontrolirao stanovništvo i da bi se organičila njihova prava i slobode.
Očekivano, najmanje raširene teorije zavjere su one o ugrađivanju čipova pa tako osam posto ispitanih vjeruje da 5G tehnologija izaziva covid-19 i da velike kompanije na tome zarađuju, a nešto više od devet posto ispitanih smatra da je covid-19 stvoren umjetno kako bi se u ljude pomoću cjepiva ugradili čipovi za praćenje i kontrolu ponašanja.
Kako su se mijenjale informacije i saznanja o novoj bolesti, tako se mijenjala i razina vjerovanja u teorije zavjere, navodi GONG u svom istraživanju. Ona je padala s vremenom, a najveći pad uočen je nakon prvog velikog pravog vala zaraze u RH, odnosno u zimu 2021.
Posljednje dvije spomenute teorije (5G tehnologija i umjetno stvoren virus za ugradnju čipova) najviše gube na popularnosti i imaju konstantan silazan trend.
S druge strane, vjerovanje u namjerno stvaranje virusa u svrhu rušenja svjetske ekonomije i zarade farmaceutskog lobija i dalje su popularne.
Konspirativni mentalitet
Istraživanje je pokazalo i da su teorijama zavjere povezanim s koronavirusom i pandemijom sklonije osobe koje i inače naginju takvim teorijama. Primjerice, oni često vjeruju da zrakoplovi zaprašuju nebo kemikalijama kako bi se na ljudima radili eksperimenti ili da globalna elita putem GMO hrane ljudima skraćuje život.
Tako je jasno pronađena veza između vjerovanja u teorije zavjere o covidu-19 i "konspirativnog mentaliteta", odnosno sklonosti takvom razmišljanju i inače. Pritom se misli da su osobe sklone teorijama zavjere sklonije povezivanju nepovezanih događaja, traženju skrivenih značenja i slično.
Autori istraživanja ističu da je takav način razmišljanja opasan za zdravlje demokracije jer se tako relativizira težina događaja, a u njima se uvijek traži djelovanje "unutarnjih i vanjskih neprijatelja koji nastoje preuzeti državu te promijeniti društvo nagore".
Istraživanje je pokazalo i da su osobe koje vjeruju u teorije zavjere spremnije poduzimati akcije protiv uvođenja mjera zaštite te imaju izraženiji stav o neopravdanosti mjera, teže podnose njihove posljedice i u manjoj su mjeri spremni cijepiti se u budućnosti.
"Mlađe osobe, niže obrazovane..."
Istraživanje je pokazalo da su teorijama zavjera u pandemiji bile sklonije mlađe osobe, niže obrazovane, iz kućanstava s nižim primanjima i iz manjih mjesta.
One također imaju nižu razinu povjerenja u znanost, sklonije su desnim populističkim stavovima i religioznosti, imaju nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju. Konačno, posjeduju izraženi osjećaj društvene alijenacije te okretanje nacionalizmu, napominju autori studije.
Na pitanje tko je najodgovorniji za širenje dezinformacija u Hrvatskoj, ispitanici su u najvećoj mjeri odgovorili – političari i novinari.
Pročitajte i ovo
U istraživanju predstavljenom danas u Zagrebu su sudjelovali koordinator istraživačkog dijela Pro-fact projekta i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nebojša Blanuša, suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković te suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Vranić.
Pročitajte i ovo
Nositelj projekta “Pro-fact: Razotkrivanje covida-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom” je Gong s partnerima Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te uz suradnju Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinarki Hrvatske (SNH).
Cijelo predstavljanje istraživanja pogledajte OVDJE.
