Eurostat je predstavio najnovije podatke o kretanju razina cijena robe i usluga široke potrošnje u Europskoj uniji. Analiza se temelji na indeksima razine cijena, koji omogućuju usporedbu cijena u pojedinim državama s prosjekom EU-a, a izračunavaju se primjenom pariteta kupovne moći.
Istraživanje obuhvaća više od dvije tisuće proizvoda i usluga, a provedeno je u 36 europskih zemalja uključenih u program pariteta kupovne moći (PPP) koji zajednički provode Eurostat i OECD.
Među njima je 27 članica Europske unije, tri zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (Island, Norveška i Švicarska) te šest kandidatkinja za članstvo – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
U 2024. godini alkohol i duhan zabilježili su najveću razliku u cijenama među zemljama EU-a. Irska se istaknula kao najskuplja, s cijenama koje su dosegle 205 % prosjeka EU-a, što je tri puta više od Bugarske, gdje su cijene bile najniže, sa 69 % prosjeka.
Iste godine Danska je zabilježila najvišu razinu cijena potrošačkih dobara i usluga među državama članicama Europske unije, čak 43 % iznad prosjeka EU-a, dok je Bugarska imala najnižu razinu, 40 % ispod prosjeka.
Kategorija restorana i hotela u 2024. godini pokazala je drugu najveću razliku u razini cijena među državama EU-a.
Danska je ponovno bila najskuplja, s cijenama na 148 % prosjeka EU-a, dok je Bugarska bila najjeftinija, s cijenama na 53 % prosjeka.
Podaci se odnose na 2024. godinu i pokazuju kako su se razine cijena potrošačkih dobara i usluga znatno razlikovale diljem Europe. Najviša razina cijena među državama članicama EU-a zabilježena je u Danskoj, 43 % iznad prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj razina cijena bila 40 % ispod prosjeka.
Razumijevanje tih razlika ključno je pri usporedbi ekonomskih podataka, poput bruto domaćeg proizvoda (BDP), s obzirom na to da više relativne cijene mogu stvoriti privid da je gospodarstvo snažnije nego što doista jest.
Praćenje razlika u razinama cijena također je važno za analizu razvoja jedinstvenog tržišta EU-a za robu i usluge.
Razine cijena hrane, pića, duhana, odjeće i obuće
Hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća u prosjeku čine 17 %, 5 %, 3 % i 1 % rashoda kućanstava.
Među zemljama EU-a, Luksemburg ima najvišu razinu cijena hrane i bezalkoholnih pića, Irska alkoholnih pića i duhana, dok je Danska najskuplja kada je riječ o odjeći i obući. Među svih 36 zemalja, Švicarska bilježi najvišu razinu cijena za hranu i bezalkoholna pića te za odjeću, Island za alkoholna pića i duhan, a Danska ponovno za obuću.
Na drugom kraju ljestvice, Sjeverna Makedonija bilježi najniže cijene među svih 36 zemalja kada je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima te o alkoholnim pićima i duhanu, Turska je najjeftinija zemlja za odjeću, dok Bugarska ima najnižu razinu cijena za obuću.
Među zemljama EU-a, Rumunjska je najjeftinija za hranu i bezalkoholna pića, a Bugarska za preostale tri kategorije (alkoholna pića, duhan, odjeća i obuća).
Najveća raspršenost cijena zabilježena je kod alkoholnih pića i duhana. To je ponajprije posljedica velikih razlika u poreznoj politici prema tim proizvodima među 36 zemalja.
Prirodno, raspršenost cijena najveća je unutar skupine od 36 zemalja, jer ona obuhvaća i visoko-cjenovne zemlje EFTA-e i (pretežno) nisko-cjenovne zemlje kandidatkinje.
Razine cijena energije, namještaja, kućanskih aparata i potrošačke elektronike
Energija (električna energija, plin i druga goriva), namještaj i oprema za kućanstvo, tepisi i drugi podni pokrovi, kućanski aparati i potrošačka elektronika u prosjeku čine 5 %, 2 %, 1 % i 1 % konačne potrošnje kućanstava.
Raspršenost cijena znatno varira između ovih četiriju skupina proizvoda, a najizraženija je kod električne energije, plina i drugih goriva.
U toj kategoriji Njemačka je najskuplja, a Turska najjeftinija među svih 36 zemalja sudionica.
Među državama EU-a, najniže cijene energije bilježi Mađarska.
Među zemljama EU-a, Malta je najskuplja zemlja za namještaj i opremu za kućanstvo te za kućanske aparate, dok Finska ima najviše indekse razine cijena za potrošačku elektroniku.
Najniže cijene za ove tri skupine bilježene su u Bugarskoj (namještaj), Litvi (kućanski aparati) i Italiji (potrošačka elektronika).
U okviru svih 36 zemalja, Malta je ponovno najskuplja kada je riječ o namještaju i opremi za kućanstvo, dok Albanija ima najviše razine cijena za kućanske aparate i potrošačku elektroniku.
Na suprotnom kraju, Sjeverna Makedonija najjeftinija je za namještaj, Litva za kućanske aparate, a Turska za potrošačku elektroniku.
Razine cijena za opremu za osobni prijevoz, prometne usluge, komunikacije, restorane i hotele
Disperzija cijena za opremu za osobni prijevoz nije jako značajna. Među zemljama EU-a, Danska se ističe visokim indeksom razina cijena za ovu kategoriju. To je zbog visokih stopa oporezivanja automobila. Najniža razina cijena za ovu skupinu proizvoda pronađena je u Slovačkoj. Među svih 36 zemalja, Turska pokazuje najviši indeks razina cijena za ovu skupinu roba, dok se najniže cijene mogu pronaći u Sjevernoj Makedoniji.
Disperzija cijena znatno je veća među ostalim trima kategorijama usluga (prijevozne usluge, komunikacije, kao i restorani i hoteli).
Općenito, cijene usluga obično pokazuju veće razlike među zemljama nego cijene robe, zbog većeg udjela uloženog rada u usluge i velike disperzije plaća među zemljama.
Što se tiče prometnih usluga, Island pokazuje najviši indeks razine cijena među svim zemljama, dok Danska bilježi najviše cijene među zemljama EU-a.
Najniža razina cijena među svim zemljama zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, dok je Bugarska najjeftinija zemlja EU-a u ovoj kategoriji.
Među svih 36 zemalja, najviša razina cijena za komunikacije može se naći u Švicarskoj, a najniža u Rumunjskoj. Švicarska se ponovno ističe najskupljim restoranima i hotelima, dok se najniže cijene za ove usluge primjećuju u Sjevernoj Makedoniji. Među zemljama EU-a, ove pozicije zauzimaju Danska i Bugarska.
Kako stoji Hrvatska?
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a te je skuplja od Njemačke, koja u istoj kategoriji ima indeks 102,7. Austrija je po ovoj analizi skuplja i od Njemačke i Hrvatske s indeksom 110,5, prenosi Fenix.
Kada su u pitanju alkohol i duhanski proizvodi, indeks je u ovom slučaju na strani Hrvatske, te iznosi 88,8, dok je u Njemačkoj 99,6. Oba indeksa ispod su prosjeka EU-a. Odjeća je po ovoj analizi skuplja u Njemačkoj nego u Hrvatskoj.
Kada je obuća u pitanju, cijena obuće u Njemačkoj malo je iznad prosjeka EU-a, ali je u svakom slučaju niža nego u Hrvatskoj.
U kategoriji namještaja Hrvatska je ispod prosjeka EU-a, kao i kućanskih aparata i korisničkih usluga.
Hrvatska je iznad prosjeka EU-a po cijenama komunikacijskih usluga.
U kategorijama transportnih usluga, restorana i hotela, Hrvatska je pak ispod prosjeka EU-a.
