Već rušimo turističke rekorde, a još nije ni špica sezone: U svibnju zabilježeno 30 % više gostiju nego lani

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja svibnja ostvareno 3,6 milijuna dolazaka (+19 posto) i 11,6 milijuna noćenja (+24 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka (+22 posto) i 9,9 milijuna noćenja (+27 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 10 posto te u noćenjima za 7 posto.

Pročitajte i ovo premašena je i 2019. Rekordni rezultati za hrvatske zračne luke ovoga ljeta: A Dubrovnik ove godine posjetilo nešto manje od milijun gostiju kontinent je u plusu Putničke agencije komentiraju pad broja noćenja: "Više me brine..."

"Vesele nas rezultati ovogodišnje predsezone gdje smo ostvarili visoke dvoznamenkaste poraste turističkog prometa. Navedeno potvrđuje kako su naše digitalne kampanje, marketinške i PR aktivnosti plasirane na stranim tržištima, provedene s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, vrlo dobro prihvaćene. Nastavit ćemo suradnju s ključnim inozemnim i domaćim partnerima u privlačenju gostiju izvan ljetnog dijela turističke godine, što je jedan od naših strateških ciljeva", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

"Hrvatski turizam ostvario je rast od preko 35 posto turističkog prometa u odnosu na isto razdoblje prije dvije godine i na to trebaju biti ponosni svi u turističkom sustavu. To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci. Vjerujem da će se ovi rezultati odraziti pozitivno i na nastavak rasta prihoda u turizmu te biti poticaj svima da zajednički nastavimo graditi uspjeh hrvatskog turizma", rekao je ministar turizma Gari Cappelli.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 noćenja, Zagreb s 820.000 noćenja, Šibensko-kninska s 498.000 noćenja te Ličko-senjska županija s 243.000 noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 334.000 dolazaka (+17 posto) i 693.000 noćenja (+15 posto), a gledajući po županijama, najviše je noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj (132.000 noćenja), Karlovačkoj (102.000 noćenja), Osječko-baranjskoj (73.000 noćenja), Međimurskoj (65.000 noćenja) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (64.000 noćenja).

Na nacionalnoj je razini tijekom prvih pet mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (2,5 milijuna noćenja), Austrije (1,1 milijun noćenja), Slovenije (913.000 noćenja), UK-a (643.000 noćenja) i BiH (421.000 noćenja), a gledajući po segmentu smještaj,a najviše je noćenja ostvareno u hotelima (5,6 milijuna noćenja) te u objektima u domaćinstvu (2,2 milijuna noćenja).

U svibnju 30 posto više gostiju nego lani

U svibnju je u Hrvatskoj ostvareno 1,7 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja što u usporedbi sa svibnjem 2017. godine predstavlja poraste od 30 posto u dolascima i čak 39 posto u noćenjima. U svibnju je najviše noćenja ostvareno u Istri (2 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,1 milijun noćenja) te na Kvarneru (1 milijun noćenja), dok je na kontinentu u svibnju ostvareno 104.000 dolazaka (+19 posto) i 189.000 noćenja (+16 posto), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Tijekom produženog vikenda Tijelova ostvareno više od milijun noćenja

U razdoblju od 30. svibnja do 3. lipnja 2018. godine, odnosno tijekom produženog vikenda Tijelova, u Hrvatskoj je ostvareno 380.000 dolazaka i 1,5 milijuna noćenja.

Tijekom vikanda za Tijelovo glavnina turističkog prometa registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, dok su nekomercijalni smještajni kapaciteti u ukupnom prometu sudjelovali s udjelom od 6 posto u noćenjima te 2 posto u dolascima. Hoteli su bili glavni nositelj prometa, s udjelom od 36 posto u noćenjima i 46 posto u dolascima, dok su kampovi na drugom mjestu, s udjelom od 25 posto u noćenjima te 20 posto u dolascima. Tijekom produženog vikenda je najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (445.000 noćenja), Austrije (260.000 noćenja), Hrvatske (129.000 noćenja), UK-a (101.000 noćenja) i Slovenije (73.000 noćenja).