Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar zdravlja Siniša Varga odbacio je u ponedjeljak kritike sindikata i udruge pacijenata da namjerava zakonskim izmjenama privatizirati sustav javnoga zdravstva, istaknuvši da su njegove namjere upravo suprotne, a tvrdnje o privatizaciji neutemeljene i politikantske.


Kritike su apsolutno neosnovane i dolaze iz redova oporbenih stranaka koje time žele diskreditirati rad Ministarstva zdravlja i Vlade, rekao je Varga komentirajući reakcije na nacrt izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti.

Vezani članci Slika nije dostupna Nakić i Varga odgovarali na pitanja o cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja Slika nije dostupna Varga za Novu TV o planovima za zdravstvo

"Ni jednom rečenicom niti zarezom ne može se iz prijedloga tih zakona iščitati prisilna privatizacija ili bilo kakvo jačanje uloge privatnog kapitala u sustavu zdravstva", ustvrdio je Varga odgovarajući na pitanja novinara nakon dodjele priznanja desetorici liječnika za izvanredan doprinos hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Po njegovoj ocjeni, Ministarstvo i Vlada se napadaju zbog bojazni da će "betonirati" socijalni i egalitarni javnozdravstveni sustav, što je protivno obećanjima iz najveće oporbene stranke, koja najavljuje ukidanje prava pacijenata i privatizaciju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Pomoćnik ministra Dragan Korolija Marinić istaknuo je kako je riječ o "grubom nacrtu zakona", o kojem u srijedu tek počinju razgovori sa socijalnim partnerima.

Za izvanredan doprinos hrvatskom zdravstvenom sustavu priznanja su dobili Stipislav Jadrijević, Branislav Kocman i Darko Vujanić iz KB-a Merkur, Ivana Smoljan, Vjekoslav Tomulić i Sandro Brusich iz KBC-a Rijeka, Marina Vidović iz KBC-a Zagreb, Igor Žabić iz OB-a Koprivnica, Vlasta Kupres iz OB-a Karlovac te Šime Manola iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Tih deset najradišnijih liječnika zajedno sa svojim timovima zaradili su najveće iznose za bolničke proračune tijekom prosinca, siječnja i veljače, zbog čega će od svojih bolničkih ustanova na dar dobiti stručno usavršavanje vrijedno 10.000 kuna.

Njihov pojedinačni učinak kreće se od gotovo četiri milijuna kuna do najmanje 2,2 milijuna, što je nerijetko i 1000 puta veći iznos od prosjeka zarade liječnika na odjelima na kojima rade.

Čelnici Liječničke komore protiv ograničavanja ovlasti, Varga najavljuje uvođenje reda

Varga je zahvalio liječnicima na iznimnom trudu i naglasio kako je vrednovanje rada zdravstvenih djelatnika jedna u nizu mjera, uz nacionalne preventivne programe, kojima se želi životni vijek hrvatskih građana kroz pet godina produžiti za dvije godine, koliko danas Hrvati žive kraće od prosječnog Europljanina. Također je najavio donošenje posebne uredbe za nagrađivanje prema učinku.

"Samo sam radio svoj posao i tako ću i ubuduće. Nisam ni znao da netko prati koliko radimo, pa sam se ugodno iznenadio", rekao je prvi od desetorice, transplantacijski kirurg iz KB-a Merkur Stipislav Jadrijević. Njegov kolega, također transplantacijski kirurg Branislav Kocman istaknuo je da iza svakog uspješnog kirurga stoji barem isto toliko vrijedan tim zdravstvenih djelatnika.

I ostali nagrađeni liječnici rekli su da za svoj rad nisu očekivali zahvalu, premda je ona uvijek dodatni motiv, te su izrazili zadovoljstvo što se rad napokon vrednuje.

Na dodjeli priznanja najuspješnijima izneseni su najnoviji podaci o provedbi "Programa plus", koji je počeo 11. veljače. U program su se uključile sve bolnice tako što u poslijepodnevnim terminima srijedom i subotom obavljaju medicinske procedure prema vlastitom odabiru, odnosno one na koje se kod njih najduže čeka.

Do početka svibnja kroz "Program plus" pregledano je 55.679 pacijenata, a s današnjim datumom broj obrađenih pacijenata se procjenjuje na oko 60.000, budući da broj obavljenih pretraga i zahvata prosječno raste za oko 5000 na tjedan.

Najbolje rezultate ima KBC Rijeka s pregledanih i obrađenih 6136 pacijenata, slijedi KBC Zagreb s 5649, KB Sveti duh sa 4649, OB Pula sa 4002, KB Dubrava s 3215 i KBC Split s 2980 pacijenata.

U nekim zdravstvenim ustanovama liste čekanja više gotovo ne postoje s obzirom da se na pregled čeka tek nekoliko dana. Primjerice, u KBC-u Osijek za gastroskopiju se dobiva termin za dva, a za kolonoskopiju četiri dana. Liste čekanja više ne postoje ni u KBC-u Rijeka za ultrazvuk srca, te u KBC-u Split za laboratorijske pretrage. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook