Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ustavni sud dan prije raspuštanja Sabora, i netom prije raspisivanje izbora, ukinuo je neke odredbe novog izbornog zakona.


Obavezna kvota žena od 40 posto na listama je ukinuta. To znači da liste s manjim postotkom žena ostaju važeće.

Vezani članci Slika nije dostupna REFORME ALI ... Most ne želi manje ministarstava, a MUP im je 'izuzetno bitan' Slika nije dostupna Petrov: Karamarko i ja ćemo biti potpredsjednici Vlade

Ukida se i obveza prikupljanja 1.500 potpisa za stranke, a nezavisnim listama vraća se obveza od 500 potrebih potpisa. Ukida se zabrana kandidiranja za osobe koje su osudene za bilo koji oblik pa i najlakši za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Preneseno znači - nema kandidiranja osuđenih primjerce za ratne zločine, ali nakon odlužene kazne za gospodarski kriminal politička aktivnost je dopuštena.

Onemogućili diskvalifikaciju izbornih lista koje ne poštuju "žensku kvotu

Ustavni sud u četvrtak je ukinuo odredbe u veljači izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor po kojima bi stranke i nezavisne liste za kandidaturu morale skupiti po 1.500 potpisa birača, brisana je i odredba po kojoj se za zastupnike ne bi smjeli kandidirati osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, kao i ona po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.

Ustavni sud tako je odlučio na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona koji mu je još u ožujku uputila Demokratska stranka žena.

Ustavni sud upozorava kako ograničenje ustavnih sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Potvrđuju kako je u javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju, ali upozoravaju kako ograničenja i zabrane moraju biti proporcionalni cilju. Tumače kako kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nije najteže u kategoriji kaznenih djela protiv službene dužnosti, za koje je zapriječena kazna zatvora u širokom rasponu, između šest mjeseci do 12 godina.

Kad je riječ o potpisima potpore izbornim listama, ustavni suci ističu kako je višestranačje ustavna kategorija, za razliku od nezavisnih lista. Stoga neustavnom smatraju obvezu stranaka da prikupljaju potpise, a kad je riječ o povećanju potpisa za liste koje kandidiraju birači s 500 na 1.500 potpisa, tumače kako je "poslije 16 godina kontinuiranog i neizmijenjenog postojanja neovisnih lista koje oblikuje 500 birača i poslije četiri parlamentarna ciklusa u kojima su one kao takve sudjelovale u natjecanju, za takve zakonodavne intervencije potrebno postojanje dostatnih i relevantnih razloga". 

Sve što trebate znati o regularnosti nadolazećih parlamentarnih izbora na jednom mjestu

"U nedostatku bilo kakvog obrazloženja, ostaje i dojam da je ta politička odluka imala samo jedan cilj: što više smanjiti broj neovisnih lista u početnoj fazi kandidacijskog postupka za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, bez objektivnog, dostatnog i relevantnog obrazloženja koje bi pokazalo njegovu opravdanost, takav se cilj ima smatrati nelegitimnim i nerazmjernim u situaciji kad izborno zakonodavstvo poznaje i priznaje institut neovisnih lista u izborima zastupnika u Hrvatski sabor", zaključuje Ustavni sud.

Diskvalifikaciju lista koje ne poštuju "žensku kvotu", ustavni suci smatraju "nesuglasnom s člankom 3. Ustava zbog njezina nerazmjerno ograničavajućeg učinka na slobodu kandidiranja ovlaštenih sudionika u izbornom natjecanju, ali i u odnosu na opći razvitak višestranačkog demokratskog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske".

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i SDP-ov zastupnik Peđa Grbin je kazao kako je "sramota što je Ustavni sud prijedlog za ocjenu ustavnosti dobio još 19. ožujka i držao ga u ladici šest mjeseci, čekajući dan prije raspuštanja Sabora, kako se više ništa ne bi moglo napraviti". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook