Ustavni sud tako je odbacio zahtjev predsjednika Stjepana Mesića i još, procjenjuje se, 80 tisuća građana koji su tražili ocjenu ustavnosti 'harača'. U objašnjenju odluke stoji kako harač ostaje jer nije prekomjeran teret za građane, jer osigurava funkcioniranje financija, te zato jer pokazuje svoju socijalnu narav budući da osigurava isplatu mirovina. 'Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu usglasnosti s Ustavom Zakona o posebnom porezu na plaće i mirovine', stoji u odluci Ustavnog suda.
Pročitajte i ovo
>> Uskoro odluka: Stručnjaci poručili da je 'harač' neustavan'
Ustavni sud je Vladu obvezao da do kraja 2010. prati i ispituje postojanje potrebe za posebnim porezom te da ga ukine i prije kraja iduće godine dođe li do pada intenziteta gospodarske krize Sudac izvjestitelj Mario Jelušić pojasnio je da je zakon o 'kriznom porezu' sukladan načelu jednakosti svih građana pred zakonom, posebno od kada je proširen i na tzv. slobodna zanimanja, kao i da štiti načela socijalne države. Osim toga ovaj zakon ide i u prilog umirovljenicima, iako je njime suspendirana odredba o ujednačavanju mirovina, jer se ne moraju bojati da će im mirovine biti smanjene zbog snižavanja cijena, što je bio temelj ranijeg ujednačavanja, kazao je Jelušić.
Na nedavnoj savjetodavnoj sjednici predstavnici Vlade tvrdili su da krizni porez državnu riznicu mjesečno puni s oko 200 milijuna kuna te da omogućuje isplatu mirovina, socijalnih prava i plaća korisnicima državnog proračuna. Suprotno stavovima Vlade, većina sveučilišnih profesora te predstavnika sindikata i umirovljenika, ali i izaslanici predsjednika Republike, ustvrdili su da Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nije usklađen s Ustavom.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kazala je da je osporavani zakon prošao 'objektivni test ustavnosti' te da se mjerila za odluku tražena isključivo u tekstu Ustava, a ne u 'političkim ili ekonomskim ocjenama svrsishodnosti'. Rekla je i da Zakon u dijelovima ima vrlo slabih rješenja te da bi bio neustavan da naknadno nije proširen i na tzv. slobodna zanimanja. ‘Ubiranje poreza prihvatljivo je samo dok traje kriza, a to je Ustavni sud utvrdio i u svojoj odluci’, ustvrdila je Omejec. Dodala je i da je zabrinuta zbog ‘neprihvatljivog stupnja politizacije ovog zakona’, posebno stoga što je odluka utemeljena isključivo na tekstu Ustava, a ne u ‘političkim ili ekonomskim ocjenama svrsishodnosti’.
‘Zakon krši članak Ustava koji govori o jednakosti'
S odlukom da je krizni porez u suglasnosti s Ustavom nisu se složili suci Mato Arlović i Ivan Matija koji su najavili izdvojena mišljenja. Ostalih 11 sudaca glasovalo je za odluku. ‘Zakon krši članak Ustava koji govori o jednakosti’, kazao je Arlović, dodajući da su takav stav zauzeli i pravni stručnjaci pozvani na nedavnu savjetodavnu sjednicu. Ističe da je pri određivanju poreznih stopa više računa trebalo voditi o gospodarskim mogućnostima, a nepravednim smatra i da porezu ne podliježu oni koji iz više izvora primaju isplate manje od tri tisuće kuna. Zbog toga je na današnju odluku najavio izdvojeno mišljenje, kao i sudac Matija koji je ‘harač’ opisao izrekom da se ‘ovce strižu, a ne gule do kože’.
Većina sudaca zauzela je pak stav da je cilj zakona legitiman, jer u uvjetima gospodarske krize omogućava funkcioniranje javnih financija te da porezne stope ne predstavljaju prekomjeran teret za građane. U dokumentima Ustavnog suda naznačeno je kako je Vlada dužna pratiti provedbu kriznog poreza te objasniti Saboru postojanje daljnje svrhe njegove provedbe. Ustavni sud predložio je usklađivanje poreza s intezitetom krize te razmotranje moćunosti ranijeg ukidanja poreza od previđenog roka 31. prosinca 2010.
