Trinaest ustavnih sudaca svojim odlukama oblikuje naše živote. Oni imaju moć ukidati odluke sudova, Vlade, Predsjednika, Sabora. U posljednjih osam godina riješili su više od 40 tisuća predmeta, većinom ustavnih tužbi građana. Na njihove odluke ne može se žaliti. Baš zato ustavni suci moraju biti bez mrlje u karijeri, nepristrani, neovisni od političkog utjecaja i slobodni u odlučivanju.
No politika ih bira i politici duguju svoju poziciju. U ovom trenutku u Ustavnom sudu sjedi čak pet bivših političara. Sutra za deset ustavnih sudaca završava osmogodišnji mandat. I opet će politika odlučiti - tko će dobiti produžetak.
Ustavni sud čine suci: Goran Selanec, Snježana Bagić, Miroslav Šeparović (predsjednik), Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Davorin Mlakar, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Branko Brkić, Josip Leko, Mario Jelušić, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Oni posljednjih godina štite Ustav i ustavni poredak. Među njima je bivši političar koji se lažno predstavljao u aferi.
Bivši ministar i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar svojedobno je priznao da se pogrešno predstavio u slučaju u kojem su ga u Austriji istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem.
Mlakar je potvrdio da se pogrešno predstavio u središnjici Hypo banke u Klagenfurtu, ali to HDZ-u nije smetalo da ga predloži za suca Ustavnoga suda.
"Nisam tada imao više nikakva prava predstavljati tu firmu jer nisam bio u vlasničkom odnosu, rekao sam da sam došao kao Gordan Dolović", izjavio je Mlakar.
Snježana Bagić bivša je državna tajnica koja je priznala plagijat.
"Točno, istina je da sam ja pri tome propustila, zaboravila navesti da sam koristila i njegov rad", izjavila je. "To su sve obične budalaštine o čemu se govorilo", izjavila je Snježana Bagić.
Tako je u mandatu prije Bagić komentirala kritike da je na funkciju ustavne sutkinje došla bez dovoljno iskustva. A onda je pred kraj mandata upala je u mjere nadzora jer ju je tada osumnjičeni Zdravko Mamić preko posrednika navodno kontaktirao i pokušao utjecati na rješenje Ustavnog suda o Zakonu o sportu.
Sudac Abramović sukobio se sa susjedima.
Ustavni suci trebali bi biti neovisni, no jesu li sve njihove odluke zaista bile slobodne od politike?
"Dio sudaca ponašao se kao da nisu suci Ustavnog suda, nego da su zastupnici u Saboru ili članovi Vlade iz redova HDZ-a predvođeni Šeparovićem i ja to nemam problema reći", izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Predsjednik Ustavnog suda je bivši ministar, bivši šef tajne službe, kum Vladimira Šeksa i dobar prijatelj Branka Bačića.
Osmogodišnji mandat završava za 10 od ukupno 13 sudaca. Tko će dobiti produžetak, a tko odbijenicu, odlučit će HDZ i SDP - u dogovoru iza zatvorenih vrata.
Prije osam godina u trenutku raspada Vlade, dok je prijetila ustavna kriza i blokada države, žurno se biralo 10 sudaca Ustavnog suda. HDZ je gurao Mlakara, Bagić, SDP Leku i Antičević Marinović. Znajući da bez kompromisa nema ni izbora, pristalo se gotovo na sve.
Zoran Milanović, koji je u to doba bio na čelu SDP-a, kasnije je u jednoj od kritika Ustavnom sudu komentirao svoj izbor. Ovako je glasila Milanovićeva izjava iz svibnja 2022. godine.
"Ti su ljudi unutra isključivo zbog moje milosti, jer su molili. Ne makao se odavde ako sam ikada kasnije te ljude kontaktirao ili tražio išta od njih", rekao je Milanović. Pred nama je novi izbor, a SDP tvrdi da istu pogrešku neće ponoviti.
"Tada se raspadala vladajuća većina u Saboru, kada je Vlada bila potpuno disfunkcionalna i kada jednostavno zbog toga što smo se sudarili sa zidom vremenskog roka mogli smo ili prihvatiti kompromis koji će netko sasvim legitimno nazvati trulim ili ne moći izaći iz situacije u kojoj je država bila. I danas imamo kao posljedicu to što imamo", rekao je SDP-ov čelnik Peđa Grbin. Dojučerašnji ministar pravosuđa, danas predsjednik Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav ovog puta će voditi glavnu riječ.
"Prije svega treba biti stručnost, kompetencija, ispunjavanje svih uvjeta za obavljanje poslova", tvrdi Ivan Malenica.
"Jednostavno se razgovara. S obzirom da je potrebno postići 2/3 većinu mora se unaprijed sjesti i razgovarati. Takav postupak smo imali prvi put prije osam godina, gdje se biralo 10 sudaca istovremeno. Neke greške su se dogodile i stvarno mi je žao zbog njih, ali je činjenica da smo na tim greškama naučili", uvjeren je Peđa Grbin.
Profesor ustavnog prava, Robert Podolnjak 2016. godine bio je na čelu odbora za Ustav, i za sporne kandidate kaže, nije želio glasovati.
"Moraju biti iznimnih moralnih osobina jer zapravo oni odlučuju o ustavnosti zakona, drugih propisa, odlučuju o ustavnosti izbora i referenduma i nizu drugih važnih pitanja. Prema tome, morate imati apsolutno povjerenje u vrhunsku stručnost, ugled i poštenje sudaca ustavnoga suda", kaže Podolnjak.
Tko su ljudi koji su prošli put zaslužili biti izabrani u Ustavni sud?
Od njih 10, troje ih je u cipele ustavnih sudaca uskočilo ravno iz saborskih klupa, troje iz odvjetničkih ureda, dvojica sa suda, jedan s Pravnog fakulteta i jedna s pozicije državne tajnice.
Kako bi zaista građani bez imalo dvojbe vjerovali u neovisnost Ustavnog suda, profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević, smatra da bi bilo koja mrlja u karijeri kandidata za Ustavni sud trebala biti eliminirajuća.
"Moraju biti lišeni bilo kakve sumnje ili indicije, bilo kakve sjene, polusjene u vezi njihova javnog rada ranije, dakle aktivnosti koje su imali prije u životu, to moraju biti besprijekorni kandidati u smislu profesionalnosti, ali i smislu časnosti i poštenja", ističe Gardašević.
Legitimno je pitanje utječu li osobne veze koje ustavni suci imaju s političarima na njihov rad. Zoran Milanović ne propušta priliku istaknuti kumstva i prijateljstva predsjednika Ustavnog suda.
"Poznate ove odlikaše? Ove drage ljude toplih namjera? Ondje se donose odluke, to je to. Mislim, svatko od nas ima i kuma i prijatelja i radili smo zajedno, ali ovo je sve umrežena ekipa. Ovo ide iz jednog centra", izjavio je Milanović.
"Njegove izjave o nama kao osobama, stručnjacima itd., to je potpuno nebitno. Mi nismo reagirali zato što smo se naljutili na njega, Bože oslobodi, mi smo reagirali samo zato što nije poštovao naše odluke i nije postupao sukladno Ustavu", kaže Šeparović.
"Neki akteri na političkoj sceni, nezadovoljni pojedinim odlukama, možda neargumentirano, nepotrebno kritiziraju na osobnoj razini pojedine suce Ustavnog suda, a to smo vidjeli upravo i od predsjednika republike", kaže Ivan Malenica.
Ustavnopravni stručnjaci smatraju da ipak nisu sve odluke bile nepristrane kao što su trebale biti.
"Moj je opći dojam da je Ustavni sud znatno više inklinirao prema Vladi, prema izvršnoj vlasti, da joj je puštao neke stvari koje nije trebao puštati. Kulminacija toga je bilo vrijeme epidemije", kaže Gardašević.
Ustavni sud, slažu se svi sugovornici, imao je dobrih odluka. Riješili su pitanje zakona o pobačaju koje je 20 godina čekalo u ladici i odredili minimum ispod kojeg politika u izradi novog zakona ne smije ići. Sporne su bile, kažu stručnjaci, odluke o ovlastima stožera za vrijeme pandemije, o neradnoj nedjelji. U korist Vlade bila je odluka da se spriječi referendum koji je tražilo 400 tisuća građana kako bi u ruke sabora stavili donošenje odluka u situacijama poput pandemije. Iz svojih okvira izišao je pak zabranom Zoranu Milanoviću da bude mandatar čak i ako da ostavku.
"Dakle, ustavni sud je tu interpretativno pogriješio jer nije unaprijed rekao koja su pravila igre i što se smije, a što ne smije, nego je po mom sudu naknadno izmislio novo pravilo koje je postavilo novi teret i na taj način zapravo, ja bih rekao, ipak prekoračio svoje ovlasti", kaže Gardašević.
U svim spornim odlukama izdvojena mišljenja u pravilu su imali uvijek isti suci - Abramović, Selanec i Kušan.
Ustavni suci su kao i ostali dužnosnici obvezni podnositi imovinske kartice. Kao i u slučaju drugih dužnosnika, potencijalni sukobi interesa rješavaju se pred Povjerenstvom. Dosad je bilo nekoliko takvih slučajeva.
"Svi su završili odlukom o nepokretanju, dakle nisu utvrđene povrede zakona", izjavila je Aleksandra Jozić-Ileković, predsjednica Povjerenstva. Postupke pokreću po prijavama, ali i prema informacijama koje dobiju iz medija.
"Postao je na kraju predsjednik Ustavnog suda, prije toga je bio korumpirani kriminalni odvjetnik koji je zajedno sa svojom ženom izvukao milijune eura iz poslova Croatia osiguranja, to je državna firma, a to je novac za koji čitave obitelji rade po sto godina", izjavio je Milanović.
Protiv Šeparovića u navodima koje ističe predsjednik Povjerenstvo je odlučivalo dva puta i nije utvrdilo nepravilnosti.
Pročitajte i ovo
SDP smatra da imovinu političara i sudaca treba bolje kontrolirati.
Kome će od ovih deset sudaca koji budu tražili reizbor reći pa-pa, znat će se tek najesen. Mandat im istječe 7. lipnja, ali će se po sili ustava produžiti za još 6 mjeseci. Sutkinji Bagić i sucu Jelušiću ovo je već drugi mandat. Nikada dosad nijedan ustavni sudac nije biran više od dva puta.
Kako se ne bi događale iste pogreške kao prijašnjih godina, struka smatra da bi politika trebala razmisliti o mijenjanju pravila izbora ustavnih sudaca.
Pročitajte i ovo
"Da se u Ustav stavi ograničenje mandata, ili maksimalno dvije ili da se nađe rješenje da to bude jedan mandat, malo duži od ovih 8 godina, ali jedan mandat i nakon toga doviđenja, idemo, obavili ste posao, postoje drugi ljudi", kaže Gardašević.
Kako bi oni ocijenili svoj rad, koji je njihov komentar na sve što im se stavljalo na teret, pokušali smo saznati i od njih samih. Svi koje smo kontaktirali usmjerili su nas na svog šefa, predsjednika Ustavnog suda Šeparovića, no ni on nije želio komentirati. Očekuje se da Sabor raspiše poziv zainteresiranim kandidatima, nasljednicima. Tko će oni biti – ostaje vidjeti. Izbor će biti najesen. Posve je jasno da će, kao i dosad, za to biti potreban politički konsenzus glavnih igrača, i desnih i lijevih.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
-
"To nije greška"Cijela Srbija bruji zbog onog što se dogodilo u emisiji, mlada voditeljica dobila otkaz: "Jao, Bože"
-
Drugi bi ga kratiliEuropska država uvodi šestodnevni radni tjedan: Radnike nitko ništa ne pita
-
Mnogi znakoviHrvatska među prvima na udaru, stižu upozorenja: "Ovo je početak kraja ljetovanja na Mediteranu"
