Ustavni stručnjak: "Izvješće o potpisima je nepotpuno, pravila se stvaraju u hodu, a zakon treba hitno mijenjati"

Galerija 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil objavila policija Uhićen je ubojica iz Međimurja: Kod sebe je imao nož, pištolj i pušku

''Referendumom se izjašnjava da li se za da ili se za ne.'' Tako je nekako oblik izravnog izjašnjavanja građana opisao vječiti student prava u skeču legendarnih Nadrealista. Od tada su prošla desetljeća, a ''za da'' ili ''za ne'' izjašnjavali smo se četiri puta.

Na referendum smo posljednji put izašli 2013. godine, kada je 946.433 Hrvata (65,87 % birača koji su pristupili glasanju) odlučilo da se u Ustav unese odredba kako je brak životna zajednica žene i muškarca.

Prije toga smo 2012. glasali o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, ali da bi referendum uspio, pristupilo se promjeni Ustava kojim se dotad propisivalo da bi za ulazak u EU trebalo glasati više od 2,2 milijuna ljudi. S obzirom na poslovično nisku izlaznost Hrvata na birališta, ta je odredba promijenjena te je za uspješan referendum dovoljna većina glasova onih koji su izašli na njega.

Kad govorimo o izlaznosti, najveći odaziv zabilježen je naravno na referendumu o statusu Republike Hrvatske 1991., kad se na birališta odazvalo 92 posto birača, odnosno gotovo 3 milijuna ljudi, odlučivši tako da Hrvatska ''neće ostati dio SFRJ-a''.

Tu je još i savjetodavni referendum iz 1996. godine na kojem su stanovnici Zagrebačke županije, gradova Novske, Ivanić-Grada i Našica te općina Kloštar-Ivanić, Đurđenovac, Feričanci i Podgorač odlučivali o izdvajanju ili ostanku u pojedinim županijama.

Utvrđen veliki broj nevažećih potpisa

Najnoviji pokušaj referendumskih inicijativa „Narod odlučuje“ i „Istina o Istanbulskoj“ propali su u srijedu kad je na sjednici Vlade ministar uprave Lovro Kuščević objavio da nijedna inicijativa nije skupila dovoljno potpisa, to jest minimalno 10 posto registriranih birača, pa tako ništa od referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i odlučivanju zastupnika manjina u Saboru.

Provjerama valjanosti potpisa koje su obavile tvrtka APIS i povjerenstvo Ministarstva uprave utvrđen je velik broj nevažećih listića – potpise su davale šestomjesečne bebe, mrtvaci, a bilo je i onih koji su na listama našli nekoliko puta ili su pak potpisivali više osoba.

Kuščević je potom najavio da će svi zainteresirani moći nevažeće potpise dobiti na uvid, a u četvrtak ujutro poručio je pak da su referendumske inicijative zagadile društvo.

Iz referendumskih inicijativa poručuju da su prikupili dovoljan broj potpisa te da nije istina kako „oko 40.000 ljudi u Hrvatskoj nije znalo napisati svoje ime, prezime, svoj OIB i potpisati se“.

Premijer Andrej Plenković i Kuščević odmah su najavili i izmjene zakona koje bi trebale razriješiti brojne nejasnoće vezane za raspisivanje referenduma poput tema o kojima se oni mogu raspisati i nejasno definiranih rokova.

Ustavni stručnjak: "Izvješće je nepotpuno"

O svemu tome razgovarali smo s ustavnim stručnjakom Matom Palićem, koji smatra da je izvješće o valjanosti potpisa nepotpuno.

„Potpisi su kvalificirani na metodološki različite načine. Za neke razloge koji diskvalificiraju potpise naveden je točan broj, dok postoji skupina od 30.000 potpisa koja obuhvaća više kriterija istovremeno. U izvješću bi za svaki pojedini razlog trebao biti naveden točan broj potpisa. Time bi izvješće bilo dovoljno detaljno te bi sve skupa bilo transparentnije, ako se u obzir uzme činjenica da ministar Kuščević nije dopustio promatračima inicijativa da prisustvuju provjeri. Pravo na uvid imaju sada kad je gotovo“, kazao je Palić.

Ustavni stručnjak ističe i brojne manjkavosti Zakona o referendumu.

„Mi nemamo formalno propisane kriterije po kojima je neki potpis pravovaljan, a neki drugi nije. Posljedica je toga da se pravila stvaraju u hodu, i to nakon što su potpisi predani. To je, da se izrazim sportskim rječnikom, kao da se nakon utakmice odredi koji rezultat donosi pobjedu“, rekao nam je Palić.

Ističe da bi se uz izmjene samog zakona trebalo pristupiti i izmjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na referendum.

„Po uzoru na uređene demokratske države trebalo bi propisati one teme o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Također, zakonom nisu propisani nikakvi rokovi, osim da se potpisi prikupljaju dva tjedna. Nema roka u kojem Sabor traži provjeru od Vlade, to jest maksimalnog perioda koliko sama provjera može trajati. Nije definirano ni koliko Sabor ima vremena da se nakon primitka potpisa obrati Ustavnom sudu, ako želi provjeriti je li pitanje usklađeno s Ustavom. Kad Ustavni sud zaključi da su ispunjene pretpostavke za održavanje referenduma, nema ni roka dokad Sabor mora donijeti odluku o njegovu održavanju“, kaže Palić.

Na pitanje koji su daljnji koraci koje referendumske inicijative sada mogu poduzeti, Palić odgovara da je riječ o pitanju nadležnosti te se treba utvrditi hoće li o eventualnom osporavanju točnosti izvješća odlučivati Upravni ili Ustavni sud.

„Sabor je, bez obzira na to što je broj potpisa prema izvješću nedovoljan, dužan obratiti se Ustavnom sudu sa zahtjevom da se on izjasni o tome jesu li ispunjene pretpostavke za održavanjem referenduma. Jedino tijelo koje može reći je li broj potpisa dovoljan i je li pitanje u skladu s Ustavom jest Ustavni sud. Kada primi takav zahtjev, Sud na njega mora reagirati u roku od 30 dana. Sud će vrlo vjerojatno utvrditi da je broj potpisa nedovoljan, pa neće odlučivati je li pitanje ustavno, iako bi bilo dobro da to svejedno napravi da se prevenira neka buduća referendumska inicijativa koja bi sadržajno bila slična“, kaže Palić.

GONG: "Nužno je mijenjati Zakon o referendumu"

Kako komentiraju izvješće o prikupljenom broju potpisa, pitali smo i GONG, u kojem ističu da je neispravno proglašeno više od 60.000 potpisa za oba referendumska pitanja.

„Šteta što Povjerenstvo Ministarstva uprave nije dostavilo primjere nečitko upisanih podataka ili primjera u kojima nisu uneseni svi podaci. Tih je slučajeva bilo najviše, više nego korištenja potpisa preminulih ili maloljetnih birača.

No s druge strane, Povjerenstvo je objavilo niz primjera potpisa koji su uneseni istim rukopisom, od jedne osobe, iz čega je vidljivo da su referendumskim inicijativama priznate očigledne nepravilnosti. Povjerenstvo je te potpise prihvatilo tumačeći da nisu ovlašteni provoditi grafološku provjeru“, kažu u GONG-u.

Naglašavaju kako već godinama upozoravaju da je nužno pristupiti izmjenama Zakona o referendumu pa stoga pozdravljaju odluku Vlade.

„Upozoravali smo da je potrebno propisati pitanja o kojima se ne bi trebalo odlučivati na referendumu, smanjiti broj potpisa potrebnih za državni referendum, odnosno ujednačiti kriterije za državne i lokalne referendume, ustvrditi preko Ustavnog suda je li pitanje u skladu s Ustavom prije nego što se krene s prikupljanjem potpisa, osigurati transparentnost financiranja kampanja za referendum“, odgovaraju iz GONG-a.

S posljednjim referendumskim inicijativama ne slažu se jer smatraju da bi otkazivanje Istanbulske konvencije „predstavljalo civilizacijski korak unazad, a predložena izmjena izbornog zakonodavstva sporna nam je u dijelu ograničavanja prava zastupnicima nacionalnih manjina“.