Mediji i društvene mreže preplavljenji su primjerima ljudi koji napuštaju zemlju. Sve je više i tvrtki koje se s lakoćom otvaraju i šire biznis u inozemstvu, ne samo zbog manjih poreznih i neporeznih opterećenja. Uspoređujemo količinu dokumenata potrebnih za otvaranje tvrtki u inozemstvu i Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Hrpa papira, lutanja hodnicima, kucanja na vrata, more propisa i poneko besmisleno pravilo. Proces koji u mnogočemu podsjeća na Kafkin, hrvatska je realnost. 'To je rekla bih jedna šuma propisa koja se apsolutno i definitivno mora raskrčiti. Dakako da su sve vlade najavljivale smanjivanje parafiskalnih nameta..to ide jako sporo i jako teško', priča bivša premijerka Jadranka Kosor.
Infomer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr. Procedura kreće od javno-bilježničkog ureda, od osobe osnivača društva odnosno člana uprave, odabira sjedišta, naziva i djelatnosti društva. Potom stranka odlazi u banku uplatiti temeljni kapital i sudske pristojbe. 'S tom potvrdom i sa svim ispravama koje je stranka potpisala kod javnog bilježnika, papiri se predaju na trgovački sud kako bi se sproveo upis društva u sudski registar i čime pravna osoba odns. društvo d.o.o dobiva pravo i počinje poslovati', kaže Kristijan Hukelj, javni bilježnik.
No, tu priča nije ni približno gotova jer je još potrebno izvaditi pečat, pribaviti matični broj pri državnom zavodu za statistiku, otvoriti službeni račun u banci nakon uplate temeljnog kapitala te pri nadležnoj poreznoj upravi rješavati pitanje poslovanja u sustavu PDV-a ili izvan njega. 'Proces, rekao bih da se sve skupa rješava u nekih 2-3 tjedna', kaže Hukelj.
Dva do tri tjedna? Moguće, ako ne naiđete na namjerne ili nenamjerne zakonske prepreke, još više podzakonske akte, napominje bivša premijerka.
'Osobno sam vidjela zahtjev jednog poduzetnika koji nije mogao dobiti sve dozvole jer se od njega tražilo da dokaže da na toj lokaciji on misli nešto graditi, da je morao dokazati da će omogućiti popodnevni odmor riječnih rakova', kaže Kosor.
U izozemstvu potpuno drugačija situacija
U inozemstvu je stvar mnogo brža i jednostavnija. S jednim papirom u ruci gotovi ste za desetak minuta.
'Sam proces je bio zapravo jednostavan. Kontaktirali smo odvjetnika koji je obavio cijeli posao za nas. Naš trošak po firmi je bio oko 1.500 dolara i to se uglavnom svelo na odvjetničke troškove. Ja sam potpisao jedan papir i to je bilo nakon otvaranja tvrtke i jedino što je osobno trebalo otići kod bankara i osobno otvoriti račun u banci. Bilo je gotovo za 15-20 min', priča poduzetnik Luka Abrus.
'Najveća prednost koju mi vidimo vani u odnosu na ovdje je što možemo sve papire digitalno čuvati, bilo kakvu dokumentaciju možemo odrađivati digitalno, komunikaciju možemo odrađivati preko e-maila', objašnjava poduzetnik Tomislav Car.
'U Americi primjerice ne morate pečatiti dokumentaciju što znatno olakšava posao poduzetnicima. 'Još jedna stvar suparafiskalni nameti. Mi poduzetnici ne vidimo nikakvu korist od toga', dodaje poduzetnik.
Promjene
U posljednjih desetak godina ponešto se ipak promijenilo. Poslodavac može prijavljivati radnike na zdravstveno online. Zakonodavac je predvidio i mogućnost osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću koje doduše ne ubrzava proces, ali ga pojeftinjuje. Tu je i online sustav koji omogućuje da dokumentaciju potrebnu sudu možete skenirati kod javnoga bilježnika ili u Fini i poslati sudu, pa možete biti gotovi u roku 5 dana.
Dobar će poduzetnik manevrirati oko svega toga jer im je posao da rješavaju probleme, napominju protagonisti priče. No činjenica je da je uvijek bolje pojednostaviti stvari. Zašto nismo to već napravili?
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
