Zlatan Kljaković Gašpić objavljivao je oglase za posao i nudio plaću od 5000 do 9000 kuna i prijevoz do plantaže, no odaziv je bio slab, a oni koji bi i došli raditi, kaže, bili su tako loši da od njih nije bilo koristi.
Radnike je tražio u travnju i pronašao 10 stranaca iz Nepala koji su bili spremni raditi, no zbog birokracije to nije bilo moguće. Naime, dozvole bi mogli dobiti tek u kolovozu i rujnu, a trešnje se beru sad.
"Našao sam deset Nepalaca preko jedne agencije koji su spremni brati trešnje, ali početi bi mogli tek u kolovozu jer im nije riješena radna dozvola i viza. A u kolovozu meni treba samo jedan radnik da pokosi po voćnjaku. Trešnje se beru sada i propadaju jer ih nema tko brati", ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Kljaković Gašpić koji poziva da se skrati administracija potrebna za zapošljavanje stranih radnika.
Pročitajte i ovo
Naime, da bi se zaposlio stranac potrebno je obavijestiti nadležnu policijsku postaju koja zatim traži suglasnost od Zavoda za zapošljavanje koji radi anketu među nezaposlenima žele li raditi. Ako se ne pronađe domaća radna snaga, izdaje se dozvola za rad strancu.
Kljaković Gašpić smatra da se treba ukinuti postojeća procedura izdavanja radnih dozvola te da postupak treba prebaciti na poslodavca, koji u konačnici i plaća te radnike, a ne tražiti suglasnosti zavoda za zapošljavanje.
Pročitajte i ovo
"Stotine, možda i tisuće OPG-a u RH nemaju potrebne radnike u poljoprivredi. Nemaju berače! Urodi jagoda, trešanja, borovnica, malina, kupina, breskvi, marelica, jabuka, krušaka su ugroženi. Nema tko brati voće koje dozrijeva i dospijeva", apelira Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik udruge ZG trešnja.
