Među stanovnicima Dalmatinske zagore, Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, na autocesti A1 kod čvora Ravča, bili su i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, gradonačelnik Gradca Matko Burić i gradonačelnik Jelse Nikša Peronja koji su pozvali predstavnike Vlade RH i splitsko- dalmatinskog župana Blaženka Bobana da nastave radove na cesti započete prije deset godina jer će, u protivnom, usred turističke sezone, blokirati autocestu.
Pročitajte i ovo
Ne žele vjetrenjače
Mještani na nogama zbog vjetroelektrana: "Da je ovo dobra stvar, to bi naš kraj zaobišlo"
Nakon pogibije kolegice
Taksistima prekipjelo, danas neko vrijeme neće voziti: "Kad se iziđe na magistralu, to je ruski rulet"
Podsjetili su da su 13. svibnja 2009. tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i državni tajnik Branko Bačić, zajedno s županom Antom Sanaderom, svečano otvorili radove koji, međutim, od tada nisu nastavljeni.
"Ovo nije skup 'protiv', ovo je skup 'za' - za našu budućnost. Tražimo prometnu povezanost ovog dijela Hrvatske koja će nam omogućiti razvoj: i zagore i primorja i otoka", rekao je Peronja na skupu.
Burić: Dajte nam cestu, dajte nam šansu
"Dajte nam cestu, dajte nam šansu da zaustavimo depopulaciju ovog kraja", dodao je Burić.
Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić okupljenima je zahvalio što su došli na prosvjed po jakoj buri.
"Dosta je bilo, deset godina niko nije uradio ništa. Sada žele graditi tunel Kozjak, a mi koji imamo sve papire i ishodovane dozvole, čekamo deset godina. Predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić prije deset godina je započeo radove i ostavio nas, same, na čekanju. Ne možemo više čekati, ako ne bude ceste Ravča-Drvenik, bit će Vrgorac-Dublin", rekao je.
"Dajemo vam šest mjeseci da započnete radove, ako ne - blokirat ćemo autocestu u sred turističke sezone", istaknuo je Pranić uz odobravanje prosvjednika koji su držali transparente na kojima su napisali: "Laženko Boban", "Ravča- Drvenik ili Vrgorac - Dublin" i druge.
Nakon skupa svi okupljeni su automobilima ušli na autocestu na čvoru Ravča i minimalnom brzinom vozili do Vrgorca čime su usporili promet autocestom A1 u pravcu Dubrovnika.
"Direktna prometna povezanost trajektne luke Drvenik s autocestom A1 (čvor Ravča) uz postojeće prostorno planske karakteristike Drvenika omogućila bi daljnji razvoj trajektne luke Drvenik za putnički promet prema srednjodalmatinskim otocima (Hvar, Korčula, Lastovo) što bi rezultiralo rasterećenjem trajektne luke Split", istaknuli su predstavnici organizatora prosvjeda: Grada Vrgorca, općina Gradac i Jelsa
Memorandum o realizaciji projekta potpisalo 20 jedinica lokalne samouprave
Podsjetili su i da je Memorandum o zajedničkoj suradnji za realizaciju tog projekta potpisalo 2016. godine 20 jedinica lokalne samouprave, uz podršku tadašnjeg vodstva Splitsko-dalmatinska županije, dok, kako tvrde, "sadašnje županijsko vodstvo prioritet daje drugim prometnim projektima bez ikakvog opravdanja i prethodnih studija".
"Projekt spojne ceste A1 (čvor Ravča) - DC8 (trajektna luka Drvenik) usuglašen je sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske, dodatno unaprjeđuje regionalnu povezanost u putničkom prometu i jača teritorijalnu koheziju te prometnu povezanost i koordinaciju sa susjednim državama zbog blizine koridora Vc. Projekt posjeduje pravomoćnu lokacijsku dozvolu i gotovu Studiju procjene utjecaja na okoliš, ali se sustavno zanemaruje te politika Splitsko- dalmatinske županije i hrvatske Vlade daje prioriet drugim prometnim infrastrukturnim projektima, koji nemaju ni jednu važeću dozvolu, a najavljuju se se kao najvažniji za Splitsko- dalmatinsku županiju", istaknuli su organizatori.
Reagiralo Ministarstvo
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture reagirali su na prosvjed istaknuvši da ''organizatori prosvjeda iznose neistine''.
''Prije svega, potrebno je reći kako se radi o projektu izgradnje spojne ceste Čvor Ravča – Drvenik, koji je u periodu od 2011. do 2015. godine, upravo u mandatu Vlade SDP-a, izgubio sve potrebne dozvole jer se od njegove gradnje bilo odustalo. Danas, za razliku od vremena prijašnje Vlade, Hrvatske ceste od svibnja 2018. (kad je projekt prešao u njihovu nadležnost), rade na pripremi projekta. Konkretno, Hrvatske ceste su pripremile i objavile javno nadmetanje te ugovorile izradu Studije izvedivosti za navedeni projekt.
Obzirom da se Projekt, zbog procijenjene visine investicije i nemogućnosti osiguravanja svih potrebnih sredstava za izgradnju, planira prijaviti za sufinanciranje iz fondova EU u idućem programskom razdoblju, nužna je izrada Studije izvedivosti.
Studija izvedivosti se trenutno izrađuje, a njen sastavni dio bit će definiranje i analiziranje najbolje opcije položaja spojne ceste. U okviru tih aktivnosti analizirat će se i mogućnost definiranja bitno jeftinije varijante spojne ceste, koja neće biti osjetno niže kvalitete.
Dakle, zadatak je definirati cestu s nešto manjom dozvoljenom brzinom od prvotno planirane (sa 80 na 60 km/h što bi produljilo vrijeme vožnje za cca 5 min), a koja će imati bitno kraće tunele i time biti i značajno jeftinija, a sve kako bi Studija izvedivosti dala pozitivan rezultat, kao preduvjet za dobivanje sredstava iz EU fondova.
Preliminarni elementi Studije izvedivosti ukazuju da je moguće definirati varijantu spojne ceste koja ima gotovo u pola kraće tunele, a time i osjetno nižu cijenu od prvotnih 740 milijuna kuna, što je najvažniji parametar za izračun rezultata Studije izvedivosti.
Upravo zato, moralo se pristupiti pripremi novog projekta izgradnje spojne ceste Čvor Ravča – Drvenik, koji će biti racionalan i financijski opravdan, a iz svega gore navedenog, neupitno je da se projekt priprema i da se njegova izgradnja planira. Prema tome, tvrdnje organizatora prosvjeda nisu utemeljene, već se projekt priprema i planira vodeći računa o javnim financijama u trenutku kad se provodi restrukturiranje cestovnog duga i oslanjajući se, gdje je to moguće, na dostupna bespovratna sredstva.
Također, ovim putem želimo dodati i da će po dovršetku izrade Studije izvedivosti, njeni rezultati biti prezentirani javnosti. Na javno predstavljanje bit će pozvani svi predstavnici jedinica lokalne uprave zainteresiranih za projekt, Splitsko-dalmatinske županije, kao i svi zainteresirani građani'', stoji u priopćenju iz Ministarstva. (I.D. / Hina)