Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski političar, nekadašnji karlovački gradonačelnik, saborski zastupnik i prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac umro je u ponedjeljak poslijepodne u karlovačkoj bolnici, na svoj 94. rođendan, doznaje se od Boljkovčeve obitelji.


"Umro je danas oko 16 sati u bolnici, u koju je došao tek jutros, iako je bio slab već desetak dana. Danas bi navršio 94 godine, iako se službeno datum rođenja vodi 12. studenog", rekao je sin Josipa Boljkovca Matija.

Josip Boljkovac rodio se u Vukovoj Gorici, mjestu u općini Netretiću kod Karlovca, po službenim podacima 12. studenog 1920. Izučio je krojački obrt, gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Karlovcu, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1961.

Sudionik je Narodnooslobodilačkog pokreta na području Karlovca i Korduna od 1941. do 1945. godine. Nakon rata radi u Ozni Kotara Karlovac, a zatim je bio načelnik karlovačke policije.

Od 1963. do 1969. bio je gradonačelnik Karlovca, gdje je, kako se navodi u Karlovačkom leksikonu (Školska knjiga, 2008.), ostao zapamćen kao gradonačelnik u čijem je mandatu ostvaren gospodarski i urbanistički prosperitet, a među ostalima izgrađena je sportska dvorana te bolnica na Švarči - karlovačka bolnica, u kojoj je i umro. Počeo je i razvio suradnju Karlovca s mnogim europskim gradovima, osobito s Alessandrijom u Italiji, koja traje i danas.

Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru od 1963. do 1972., a kao žrtva Hrvatskog proljeća povlači se iz političkog života i u Vukovoj Gorici se bavi poljoprivredom.

Ponovno se politički aktivira 1989. i 1990. postaje saborski zastupnik, a zatim ministar unutarnjih poslova (1990-1991). Od 1991. do 1993. aktivan je u sigurnosnim službama, navodi se među ostalim u Karlovačkom leksikonu.

Karamarko o presudi Boljkovcu: 'Nisu bitni pojedinci, osuđen je jedan totalitarni sustav, to je bitno!'

U svibnju ove godine Boljkovac je na zagrebačkome Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjela za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Nakon podizanja optužnice u rujnu 2013. Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike te je tvrdio kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.

I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala optužbu, njegova obrana u završnoj je riječi ustvrdila da nijedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom, "koji se objektivno dogodio".

Boljkovčev sin rekao je u ponedjeljak navečer kako misli da to suđenje nije utjecalo na zdravlje njegova oca. "Bio je prehrabar da bi ga to slomilo. Liječnike je molio da učine sve da može biti na suđenjima", rekao je Matija Boljkovac. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook