Javne osobe koje se u istospolnim zajednicama odlučuju na roditeljstvo, smatraju u udruzi "Dugine obitelji", pomažu senzibilizirati javnost.
Pročitajte i ovo
upala moždanih ovojnica
Zbog meningitisa 11 djece završilo u bolnici, najmlađa beba ima 6 mjeseci: Liječnici upozorili roditelje na što pripaziti
Užas rata
Kakva je sudbina ukrajinske djece deportirane u Rusiju? "Ti si Rus i govoriš ruski. Zaboravit ćeš sve što je bilo i počinješ novi život"
"Pa pomažu u tome da se više razgovara o tome i drago nam je da se opet priča o tome kako bi ukazali na to da je tu zapravo riječ o diskriminaciji", rekao je Daniel Martinović, koordinator udruge "Dugine obitelji".
U Hrvatskoj su glavni problem donirane stanice. Njihovi donori, prema našem zakonu, ne smiju biti anonimni.
"Naravno, kad je neanonimno, onda su banke sjemena i jajnih stanica prazne. Da paradoks bude još veći, svi se ti postupci mogu raditi kod nas bez ikakvih problema", rekao je Erden Radončić, specijalist humane reprodukcije.
Pacijenti se smiju snalaziti, liječnici ne
Liječnici takve stanice ne smiju uvoziti.
"Nijedna ustanova u RH za sada nema licencu za provođenje heterologne oplodnje u kojoj se koriste vlastite spolne stanice i darovane sjemene ili jajne stanice.", priopćili su iz HZZO-a.
Liječnici, dakle ne smiju, ali pacijenti se sami smiju snalaziti.
"Postoje određena mjesta odnosno države, odnosno institucije koje prodaju. Obično se radi o sjemenu, o spermijima i nitko nikome ne brani da individualno plati... postoje određeni kitovi za samoinseminiranje i slične nekakve varijante", rekao je Erden Radončić.
"Mislimo da bi bilo puno, puno bolje kad bi to radilo se u kontroliranim uvjetima, kad bi to pratili doktori nego da osobe odlučuju same kući pokušavati raznorazne metode", dodaje Martinović.
Heteroseksualni parovi i žene koje se bezuspješno liječe od neplodnosti po donirane stanice na teret HZZO-a mogu u inozemstvo. Tada nije važno što su donori anonimni. Ta činjenica ljuti naše stručnjake.
"U principu, nešto što možete raditi kod nas morate slati van, a onda još to i potpomagati državnim novcem", govori Radončić.
Prema podacima HZZO-a, primjerice u 2016. godini u inozemstvo je upućeno svega 14 parova.
"Nažalost, HZZO pokriva postupke za parove kojima je potrebna donacija gameta samo u iznosu do maksimalno 1000 eura. Ostatak, a to je neka razlika od tri i pol do četiri tisuće eura, parovi sami moraju snositi", govori Klaudija Kordić iz udruge "Roda".
A to si ne može priuštiti baš svatko.
Dobronamjeran savjet udomiteljskom istospolnom paru iz Centra za socijalnu skrb - razvedite se
Mladen Kožić i Ivo Šegota, par koji je nakon što je Zakon izglasan odmah najavio svoju borbu protiv njega.
"Podnijeli smo već tužbu Upravnom sudu, međutim u međuvremenu je i Zakon o udomiteljstvu donesen te smo sada upravo u fazi pripreme procjene ustavnosti samog zakona, zahtjeva za procjenu ustavnosti, koji ćemo predati do kraja ovog tjedna. Smatramo da je zakon na više razina neustavan, ali ona osnova razina je da on svim građanima i građankama Republike Hrvatske pruža ista prava prilikom udomiteljstva", objašnjava svoju poziciju Ivo.
Ivo i Mladen sklopili su životno partnerstvo i to je bio razlog zašto su ih u Centru za socijalnu skrb odbili. Dobronamjerno su im savjetovali čak i da se razvedu.
"Da smo recimo razvedeni ili da sam došao kao samac, tu ne bi postojao nikakav problem za Centar za socijalnu skrb. Mislimo da je to veliki paradoks jer bi stabilna veza, brak, životno partnerstvo trebali biti plus prilikom dobivanja dozvole za udomiteljstvo", objašnjava Ivo.
"Htio bih naglasiti da je Zakon u svojoj biti dobar. Postoji samo nekoliko problemčića i mi ga ne želimo rušiti. Mi ga ne želimo rušiti, želimo ga poboljšati u interesu djece", zaključio je Mladen.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr