Ukinuta presuda Ivi Sanaderu za Hypo i INA - MOL

Kako je navedeno u odluci, Ustavni sud nije propitivao je li Ivo Sanader kriv za kazneno djelo ratnog profiterstva i kazneno djelo primanja mita za koja je pravomoćno osuđen, već jesu li poštovana njegova zakonska, ustavna i konvencijska prava.

Pročitajte i ovo AFERA INA-MOL Vrhovni sud odbio ukidanje istražnog zatvora bivšem glavnom direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju oporavlja se od operacije ''Izdao vitalne interese'': Presuda Sanaderu i Hernadiju u aferi Ina-MOL 30. prosinca

'Ustavni sud je ispitivao je li u Sanaderovom slučaju poštovan zakonodavni okvir države, a osobito je li taj okvir tumačen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i jesu li u granicama koje optuženicima jamče Ustav i Konvencija podnositelju bila osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite predviđeni pozitivnim hrvatskim zakonodavstvom', navodi se u odluci suda.

Sanaderu ukinuta presuda za Hypo i Ina - MOL?

Ustavni sud također upozorava da se odluka, kojom se ukidaju presude kaznenih sudova u slučaju Hypo i INA-MOL, ne smije se uzimati kao dokaz da je podnositelj bio žrtva političkog progona ili sudskog konformizma, kao što se neosnovano tvrdi u ustavnoj tužbi.

Samo su kazneni sudovi nadležni presuđivati o krivnji podnositelja za počinjenje kaznenih djela za koja ga se tereti u slučajevima Hypo i INA-MOL, pri čemu su dužni poštovati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u ovoj odluci.

Nakon odluke Ustavnog suda, Sanader ipak neće biti pušten na slobodu jer je još uvijek osuđen u slučaju Fimi-medija.

Obrazloženje Ustavnog suda

Slučaj Hypo

U obrazloženju presude Ustavni sud naveo je kako se u slučaju Hypo, u kojem je Sanader osuđen za primanje mita od 3,6 milijuna kuna od austrijske banke i ratno profiterstvo, Županijski sud nije vodio pravilom da se primjenjuje zakon koji je blaži, odnosno najblaži za počinitelja. Također, u kaznenom postupku nije se primjenjivao niti zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, i to bez obrazloženja.

Stoga je, zaključio je Ustavni sud došlo do povrede: 

- pravila blažeg zakona u vezi s ustavnim jamstvom blaže kazne iz članka 31. stavka 1. Ustava,

- ustavnog prava na obrazloženu sudsku presudu u dijelu koji se odnosi na pravilo blažeg zakona (članak 29. stavak 1. Ustava).

Osim toga, prema mišljenju Ustavnog suda, ni Županijski ni Vrhovni sud nisu ispitali je li kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti za koje je osuđen Sanader bilo u zastari na dan kada je na snagu stupila promjena Ustava u lipnju 2010. godine. To se odnosi na kazneno djelo ratnog profiterstva i nesrazmjernu imovinsku korist.

Slučaj INA-MOL

1. U slučaju INA-MOL Ustavni sud je zaključio kako je povreda učinjena i time što Ivo Sanader u presudi kaznenog suda nije bio naveden kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Upravo je tako trebao biti imenovan jer je bila riječ o kaznenom djelu protiv službene dužnosti.

2. Budući da se u kaznenom postupku primanje mita dokazivalo preko prethodne ocjene da su ugovori, sklopljeni između Vlade i MOL-a, suprotni interesima Republike Hrvatske:

- zamagljene su granice između kaznene odgovornosti podnositelja za primanje mita i političke odgovornosti Vlade za sklopljene ugovore u smislu članka 112. Ustava,

- povrijeđen je članak 29. stavak 1. Ustava jer se kazneni sud poslužio nedopuštenom metodom dokazivanja individualne krivnje optuženika za primanje mita

Cijeli sažetak odluke Ustavnog suda možete pročitati na OVOM LINKU.

Nepravomoćna presuda iz studenoga 2012.

Na prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru, iz studenog 2012. žalili su se obrana i tužiteljstvo, a Vrhovni je sud njihove argumente saslušao na javnim sjednicama krajem ožujka i početkom travnja 2014. I dok je obrana tražila da se ukine presuda nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje, Uskok je u žalbi zahtjevao da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.

Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić opisao je Sanadera kao ratnog profitera, jer je od austrijske Hypo banke primio proviziju za kredit koji je Hrvatskoj odobren ratne 1995. ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese, prepustivši upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima na štetu Ine pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a.

Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi su tvrdili da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni. Uskok je, pak, u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna jer je najviše državne funkcije iskoristio za vlastiti, a ne državni interes.

Isti dan kada je Vrhovni sud otvorio presudu u slučaju Hypo i Ina-MOL Uskok je podigao optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti za davanje mita Sanaderu, što je obrana protumačila kao pritisak na sud.

Žestoke reakcije na prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru

Kada je Vrhovni sud 13. lipnja 2014. objavio pravomoćnu preusudu kojom je Sanaderu, uz umanjenu kaznu, potvrdio krivnju ministar gospodarstva i čelnik Vladina pregovaračkog tima u pregovorima s mađarskim MOL-om Ivan Vrdoljak kazao je da ta odluka potvrđuje da u procesu prodaje Ine MOL-u nisu bili zaštićeni hrvatski interesi. "Kao glavni pregovarač čitavo vrijeme ističem da želimo zaštiti nacionalne interese, a ova pravomoćna presuda potvrđuje naše tvrdnje da u procesu prodaje INA-e MOL-u nisu bili zaštićeni interesi Republike Hrvatske. Radi se o još jednoj potvrdi da su pregovori koje je pokrenula hrvatska Vlada i arbitražu pred međunarodnim tijelima u potpunosti opravdani", stajalo je u izjavi ministra Vrdoljaka.

Mađarska naftna i plinska kompanija MOL izrazila je razočaranje presudom Vrhovnog suda. Odbacivši sve sugestije o neprimjerenom poslovnom ponašanju izjavili su da će se nastavit braniti se od svih tvrdnji o nezakonitim praksama. "Neovisno i nepristrano utvrđivanje činjenica na sudu i njihova valjana sudska procjena neophodni su faktori za inozemne ulagače pri odabiru lokacije (za ulaganje), ali očito nisu bez iznimke zajamčeni u današnjoj Hrvatskoj", kažu u MOL-u. Dodali su i da "predsjednik uprave i izvršni direktor (Hernadi) i dalje ima puno povjerenje odbora MOL grupe" te da se MOL-ova strategija prema Ini neće mijenjati.

Tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović kazao je da se pravomoćna presuda bivšem predsjedniku Vlade može okarakterizirati samo jednom rječju, a to je - veleizdaja. "Veleizdaja, jer su toliko važni nacionalni inetresi zanemareni i prodani da to nije moglo proći bez sudske osude", naglasio je Josipović ističući da su posljedice ozbiljne te da "sasvim sigurno odnosi koji su ustanovljeni, nezakonitim, koruptivnim poslom ne mogu opstati".

Sanader: osuđen sam bez dokaza, nisam počinio veleizdaju

O presudi se iz zatvora, preko svojih odvjetnika, otvorenim pismom oglasio i Sanader, ističući da je osuđen bez dokaza te da nije počinio veleizdaju kada je u pitanju prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u. "Slažem se s predsjednikom Josipovićem kako bi bila riječ o veleizdaji da su upravljačka prava u Ini za mito prepuštena MOL-u. Ali, to je laž, koja u sudskom procesu ničim nije dokazana", ustvrdio je Sanader. Dodao je i da je tu laž plasirao krunski svjedok tužiteljstva Robert Ježić nakon što je četiri mjeseca proveo u zatvoru te tako kupio slobodu i oprost od kaznenog progona.

"Kada bi bilo točno da je on za moj račun primio navodno mito od MOL-a, on bi u tom slučaju bio supočinitelj kojega bi trebalo kazneno goniti. A on je slobodan. Ježić za svoje neistinite tvrdnje nije ponudio nikakve dokaze, ali se nagodio s tadašnjim državnim odvjetnikom da mene lažno tereti za svoju slobodu", naveo je Sanader.

Nakon presude u slučajevima Hypo i Ina-MOL Sanader je, zajedno sa svojom bivšom strankom i nekoliko njenih dužnosnika, nepravomoćno osuđen za izvlačenje državnog novca i punjenje HDZ-ova crnog fonda preko agencije Fimi media. Osim toga sudi mu se i za primanje mita u slučaju Planinska, u očekuju ga i suđenja za zbog optužbi da je bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka poticao da ispod tržišne cijene prodaje struju Diokiju koji je tada bio u vlasništvu Roberta Ježića te šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook