I uz povoljne kredite i gotovo najveće poticaje u Europi, domaća je hrana skupa, a mlijeka i mesa sve je manje. Zbog 40 krmača i 700 tovljenika, Stanko cijele dane provodi na farmi. Poticaje za tovljenike država je ukinula, no za njima ne žali. 'Da nema uopće poticaja daleko bi bilo bolje, ako austrijski seljak može bez poticaja u svinjogojstvu, možemo i mi', kaže.
Pročitajte i ovo
Ovisni o uvozu
Slavonija bi mogla hraniti pola Europe, ali ne hrani ni Hrvatsku: "Problem je sve"
Gorko-slatki podaci
Hrvati vole domaće, ali ga nema dovoljno: Pogledajte što ćemo morati uvoziti od voća i povrća
Uz interventni otkup, ministar Čobanković, razmišlja o novim poticajima. 'Mi smo pripremili određen mjere koje će biti usmjerene prema rasplodnim krmačama gdje ćemo uvesti još jedan dodatni poticaj', tvrdi ministar Čobanković.
>> Seljaci nisu konkurentni iako potičemo 220 proizvoda
Domaćeg je mlijeka manje i to 56 milijuna litara. Broj farmera smanjio se za 5 tisuća. Žele li poticaje, iz Bruxellesa ih čeka novi pritisak. Legalizacija farmi trenutno je gorući problem. Bez nje, poticaja u Europskoj Uniji, nema. U Srbiji je takav postupak besplatan, a u Hrvatskoj, samo stajnjak može koštati malo bogatstvo.
Za rajčicu u plasteniku, Stipo poticaje nikada nije ni imao. Zapošljava 12 radnika, otplaćuje 10 milijuna kuna kredita i nije u gubitku. 'Vrlo je bitno da smo solventni, da možemo vraćati kredit, a nama nakon osam godina kad ga otplatimo tek dolazi prava zarada', kaže Stipo.