Saborski zastupnici čitavo su prijepodne slušali izmjene koje se predlažu u Zakonu o izborima zastupnika, a u proceduri je pet prijedloga – reformistice Natalije Martinčević, Hrvatskih laburista, neovisnih zastupnika Jadranke Kosor i Josipa Kregara te SDP-ova Gvozdena Flege, Kluba SDP-a i Kluba IDS-a.
Pročitajte i ovo
Svi predviđaju uvođenje preferencijalnog glasovanja već za iduće parlamentarne izbore, ali i nude i druge promjene: zabranu predizbornih koalicija, ukidanje instituta nositelja liste, zabranu kandidiranja osuđenima za najteža kaznena djela, obveznih 40 posto žena na listama, dodatni glas za pripadnike manjina.
O prijedlozima se u prvom čitanju raspravlja objedinjeno, u skladu s dogovorom klubova, podsjetio je predsjednik Sabora Josip Leko. Nakon toga pokušat će se naći 'zajednički nazivnik' prihvatljiv svima.
'To je naravno želja, a bit će onako kako se uspiju dogovoriti predstavnici klubova', rekao je Leko.
U dogovoru nije sudjelovao HDZ, koji se, rekao je Željko Reiner, zauzima za preferencijalno glasovanje i suglasje o izbornim zakonima, ali i kao uvjet postavlja promjenu Ustava kako bi se ukinula ograničenja u glasovanju dijaspore samo na diplomatsko konzularna predstavništva uz najviše tri zastupnika.
Dio zastupnika, među kojima i nezavisni zastupnik Branko Vukšić, tvrdi da Sabor sada ne bi mijenjao izborni zakon da nije bilo referendumske inicijative 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom' građanske udruge U ime obitelji.
Preferencijalno glasovanje od veljače 2015.?
Reformistica Natalija Martinčević na to podsjeća da je svoj prijedlog Saboru uputila još u lipnju i, da je raspravljen na vrijeme, ne bi se skupljali potpisi za tu inicijativu.
Martinčević, inače, predlaže jedan preferirani glas uz prag od 10 posto, a SDP optužuje da 'tipično muti vodu' jer previđa ukidanje instituta nositelja liste.
Peđa Grbin (SDP) tumači, pak, da su nositelji lista anakronizam, nastao u vrijeme kada je jedan te isti kandidat htio biti nositelj svih listi, u svakoj općini ili gradu.
'Uvođenjem preferencijalnog glasovanja, kada će na glasačkom listiću biti poimence navedeni svi kandidati u toj izbornoj jedinici više nije potreban', kaže Grbin.
SDP traži i diskvalifikaciju lista koje ne poštuju tzv. 'žensku kvotu'.
Proaktivna politika za manjine i za žene, sukus je razmišljanja Furija Radina i Kluba IDS-a, koji predlaže dodatno pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina. IDS proaktivno njeguje manjinsku politiku, ona je 'perciptivno jasna', kaže zastupnik talijanske nacionalne manjine Radin.
Laburisti, kaže Dragutin Lesar, predlažu tri preferencijalna glasa, drže da je postojeći izborni prag od pet posto dovoljno jaka prohibicija i da dodatnu ne bi trebalo uvoditi.
Traže nespojivost zastupničke s dužnošću župana, načelnika i gradonačelnika te pravo kandidiranja samo prema mjestu prebivanja.
Vaše je rješenje nelogično, a pitanje je je li ustavno, uzvraća mu Nenad Stazić (SDP) i tumači da svaki zastupnik predstavlja sve građane, ne samo one iz svoje jedinice.
'Salonizacija politke'
Tomislav Žagar (SDP) pita bi li zabrana načelnicima i gradonačelnicima da sjede u Saboru dovela do 'salonizacije, odnosno metropolizacije politike'?
Lesar je svjestan da sada 45 zastupnika ima prebivalište u Zagrebu, a izlaz vidi u drugačijem ustroju izbornih jednica, pa bi Zagreb, koji je sada podijeljen u četiri jednice, bio jedna i u njoj bi se biralo 26 zastupnika.
HSS-ov zastupnik Branko Hrg drži da preferencijalno glasovanje neće 'promijeniti stvar', pa se pita zašto u sadašnjoj krizi ne smanjiti broj zastupnika sa 150 na sto.
Lesar odgovara da treba imati na umu da je 11 mjesta unaprijed rezervirano (tri za dijasporu i pet za manjine) i da bi ukupan broj trebao biti razmjeran tom broju.
I zastupnici Jadranka Kosor, Josip Kregar i Gvozden Flego predlažu ukidanje nositelja liste, tri preferencijalna glasa, uz prag od pet posto, nespojivost dužnosti zastupnika s dužnošću načelnika i gradonačelnika.
Naš je prijedlog minimalistički okvir, kaže Kosor i tumači kako su im polazište za izradu zakona bili parlamentarni izbori 2011. na kojima je 18,5 posto, odnosno 606 tisuća glasova propalo 'u bunar'. Želimo to spriječiti, potaknuti veću izlaznost, otvoriti snažnije demokratske procese, odnosno 'propuh' u strankama, kaže Kosor.
I šefovi stranaka morat će na liste, a moglo bi se dogoditi da neki drugi kandidati dobiju puno više glasova od njih, kaže Kosor. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
