Dio saborske oporbe usprotivio se danas prijedlogu da se posjedovanje opojnih droga za osobnu uporabu iz kaznene premjesti u prekršajnu sferu, ustvrdivši da nije riječ o osuvremenjivanju Kaznenog zakona, nego o "natezanju argumenata da bi se opravdao liberalni svjetonazorski stav".
"Vladina obrazloženja u prilog dekriminalizacije droge su natezanje argumenata da bi se opravdao jedan svjetonazorski liberalni stav", ustvrdila je Ana Lovrin (HDZ). Upozorila je da je posjedovanje opojne droge kazneno djelo u 21 članici EU, iako se, kaže, daju detaljni naputci da se takvo djelo ne kažnjava ako je počinjeno prvi puta, ako je riječ o maloj količini droge itd.
>> Sabor o Kaznenom zakonu, doznajte što se sve mijenja
"Droga je zlo. Ona uništava pojedinca, razara obitelji i zajednicu. Ovisnost mijenja osobnost, čovjeka gura u nove oblike kriminala", rekla je Lovrin te zaključila da je kaznena odgovornost za posjedovanje droge "stav jake društvene osude zlouporabe droge".
"Vladajući se zalažu za slobodan stil života - tko se želi drogirati, neka to čini, bez obzira na posljedice na pojedinca i zajednicu", kazala je Lovrin. Podsjetila je da je riječ o predizbornom obećanju SDP-a te dodala da bi "građanima bilo bolje da vlasti provode obećanja o povećanju BDP-a i smanjenju nezaposlenosti".
I u HDSSB-u smatraju da posjedovanje droge za osobnu uporabu treba ostati u sferi kaznenog djela, jer samo na taj način, naglasio je Josip Salapić, društvo, a posebno mladi mogu imati čvrstu svijest da rade nešto kažnjivo i da za to moraju odgovarati.
Istaknuo je kako ne zagovara punjenje zatvora konzumentima droga, ali da prekršajna, odnosno novčana kazna nije dovoljna da bi se naglasila opasnost droge za društvo. "Što će biti s onima koji ne mogu platiti kaznu? Oni će otići u zatvor", poručio je Salapić.
Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je da nije riječ o legalizaciji, pa ni dekriminalizaciji droga, nego isključivo o prebacivanju tih djela iz kaznene u prekršajnu sferu. Upozorio je da su se za posjedovanje droge do sada morali angažirati policija, DORH i sudovi. "Uključivali smo praktički cijeli represivni aparat da bismo sankcionirali nekoga tko je zapalio jedan joint", rekao je Grbin. Podsjetio je i da se kazneno osuđene osobe teško zapošljavaju te ustvrdio da sadašnji zakon "ovisnike kažnjava zbog njihove bolesti".
'Kakva je to tajna, koga to štitimo?'
Laburist Branko Vukšić usprotivio se usklađivanju Kaznenog zakona s Ugovorom sa Svetom Stolicom po kojem se u potpunosti štiti ispovjedna tajna. "Ustav kaže da je Hrvatska sekularna država", rekao je Vukšić, upitavši "izjednačava li se u Hrvatskoj kanonsko i svjetovno pravo". Upitao je i što sa slučajevima kad se "planira teroristički napad ili silovanje djece". "Kakva je to tajna, koga to štitimo?", upitao je Vukšić.
Nada Turina Đurić (HNS) upozorila je, međutim, da je zaštita ispovjede tajne "pravna stečevina kaznenog prava koju bi trebalo poštivati". Podsjetila je da je ispovjedna i odvjetnička tajna bila zaštićena još u Krivičnom zakonu FNRJ. Dodala je, međutim, da bi "oštro i jasno trebalo definirati koji su to slučajevi u kojima bi se takvo nešto trebalo izuzeti".
Ministar Orsat Miljenić objasnio je da je u sadašnjem zakonu, koji će na snagu stupiti od 1. siječnja, predviđeno da odvjetnici i svećenici ispovjednu, odnosno profesionalnu tajnu moraju prijaviti ako je riječ o kaznenom djelu na štetu djece.
"Još lani je riješeno da kod neprijavljivanja pripremanja kaznenog djela nema izuzeća i mi u to nismo dirali", rekao je ministar, ističući da se zakon mijenja isključivo u dijelu koji govori o prijavljivanju već počinjenog kaznenog djela, pri čemu se u potpunosti štiti ispovjedna i odvjetnička tajna. "Mi ispovjednu tajnu uvodimo kao princip, procjenjujemo da je ona više dobro nego problem", dodao je.
I Ingrid Antičević-Marinović (SDP) istaknula je da predloženo rješenje ne ugrožava, nego štiti ispovjednu tajnu. "Ona vrijedi samo za ono što je počinjeno. Ispovijed je okajanje grijeha, a ne najavljivanje kaznenog djela. Najavljivanje se ne štiti, jer najavljivanje nije ispovjedna tajna", objasnila je Antičević-Marinović.
Zajedno s Vladinim, zastupnici su raspravili i prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojim su Laburisti tražili da se kaznenim djelom proglasi i neizdavanje potvrde o zarađenoj, a neisplaćenoj plaći. Takvom rješenju protivi se Klub SDP-a, a Peđa Grbin ocijenio je da je kroz Prekršajni zakon osigurana dovoljna zaštita radnika, jer su predviđene novčane kazne za pravnu osobu i odgovornu fizičku osobu, kojoj se novčana kazna, ako je ne plati, može zamijeniti zatvorskom.
Dragutin Lesar poručio je kako Laburistima nije cilj da poslodavci budu kazneno gonjeni i novčano kažnjeni, već da se radnicima isplate plaće. "Radnik nema ništa od toga da poslodavac plati 100 tisuća kuna kazne, a ne isplati plaću", istaknuo je Lesar, dodavši da je osnovna namjera njegove stranke stimulirati poslodavce i pokazati im da je isplativije pridržavati se zakona, a ne se naći pod njegovim udarom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
