U obrtima 26.000 manje zaposlenih

Odbor je tematski raspravljao o stanju hrvatskog obrtništva, a predsjednica Odbora Zdenka Čuhnil obrazložila je da je riječ o subjektima u kojima radi 15 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te da je mikropoduzetništvo izrazito osjetljiv vid poduzetništva, koji najteže podnosi krizu. Na gubitak članstva, odnosno na zatvaranje obrta, upozorio je predsjednik HOK-a Mato Topić, koji je posebno zabrinut zbog podatka da je broj zaposlenih u obrtima lani pao za 26.000, a ove godine za još nekoliko tisuća. ‘Zabrinjava i broj insolventnih fizičkih osoba. Blokiran je račun 38.000 obrtnika, čije su ukupne neplaćene obveze veće od pet milijardi kuna’, rekao je Topić.

Pročitajte i ovo Otvoreno 7190 obrta Obrtnički bum u Hrvatskoj: Nikad više otvorenih tvrtki, no jedan podatak zabrinjava stručnjake Biznis boom Oni prkose trendu iseljavanja: Otvaraju obrte, vlastite poslove i pozivaju mlade da ostanu

Kao najveće probleme obrtnika naveo je sivu ekonomiju, visoke poreze, nedostupnost kredita i poslovnih prostora te financijsku nedisciplinu. Založio se za donošenje posebnog zakona o sprječavanju rada na crno, porezne olakšice za obrtnike početnike, posebne programe mikrokreditiranja i propisivanje obveznih rokova plaćanja. Topić se požalio da HOK-u nije omogućeno sudjelovanje u kreiranju zakona vezanih uz obrtništvo, a tvrdi da za zakone kojima se izravno regulira njihov rad obrtnici doznaju iz medija, kad su već doneseni. Još je jednom podsjetio da je HOK prije nego što je gospodarska kriza zahvatila Hrvatsku vladi predložio 30 mjera za preveniranje njezinih teških posljedica, ali da ih je prihvaćeno vrlo malo.

I ravnatelj Uprave za obrt Ministarstva gospodarstva Darko Horvat kaže da je u posljednjih godinu dana zabilježen negativan trend kad je riječ o broju aktivnih obrta, ali i naglasio da se taj broj stabilizirao u posljednja tri do četiri mjeseca, te da se kreće između 93 i 94 tisuće. Naveo je da je Ministarstvo lani poticalo obrtnike izvoznike, da je 108 milijuna kuna bespovratnih potpora dano za podizanje konkurentnosti i inovacije, a više od 80 milijuna za poduzetničku infrastrukturu. Budući da se obrtnici žale na nedostupnost kredita, Ministarstvo je decentraliziralo 55 milijuna kuna za subvencioniranje poduzetničkih kredita. ‘Svijetli primjer lani je bila Ličko-senjska županija, koja je kroz ovu kreditnu liniju kamatu svela na 2,7 posto’, rekao je Horvat.

Izvijestio je i da su rezultati analize Ministarstva pokazali vrlo lošu obrazovanost poduzetnika, zbog čega je ove godine u njihovo obrazovanje uloženo dva milijuna kuna više nego lani. Kao ciljeve Ministarstva Horvat je istaknuo povezivanje u sustav OIB-a i uvođenje e-obrta u 2011., kako bi se putem certificiranih elektroničkih potpisa moglo doći do aktualnih podataka. Naveo je da je u sustavu malog gospodarstva ukupno 175.522 subjekta te da malo gospodarstvo čini više od 99 posto organiziranih subjekata u ukupnom gospodarstvu Hrvatske. U njemu je zaposleno više od 66 posto ukupnog broja zaposlenih, a u ukupnom prihodu sudjeluje s 50,3 posto, rekao je Horvat. Jelena Budak sa zagrebačkog Ekonomskog instituta izvijestila je da je u tijeku dubinska analiza stanja, kao priprema za izradu strateških dokumenata razvoja obrtništva do 2020. (Hina)