Više od 900 tisuća građana živi u riziku od siromaštva, odnosno samci s manje od 2.020 kuna na mjesec ili četveročlana obitelj s manje od 4.242 kune. Irenina obitelj uspijeva spojiti mjesec, ali poskupljenja sve više otežavaju život. 'Točno onih 20 ili 30 posto na sve sveukupno je velika razlika. Ja sam recimo u prosvjeti, meni se plaća nije podigla, još je i pala, a troškovi su sigurno porasli', kazala je Irena Bego.
>> Karamarko: Jedino što raste je broj nezaposlenih, siromaštvo i uvoz
Svaka peta hrvatska obitelj tako ne može prihodima pokriti troškove, svaka četvrta kasni s plaćanjem režija, 17 posto ne može priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, 10 posto osigurati grijanje, a čak 70 posto obitelji godišnji odmor.
Fakultetska plaća ni Nataši Stipanelov Vrandečić ne pomaže, luksuza se odrekla. 'Nema više putovanja. Recimo odlazak na koncert više nije nešto što si možeš priuštiti bez razmišljanja', kazala je Nataša.
Vlada je odlučila povećati minimalnu plaću. S 2.814 kuna na 2.984. U udruzi 'Potrošač' upozoravaju da je država odavno trebala osigurati model pomoći za socijalno ugrožene poput sufinanciranja plaćanja režija.
'S jedne strane utvrditi kome pomoći, s druge strane kako pomoći. To su modeli koji su razrađeni svugdje u svijetu, ali kod nas neke stvari gdje treba pomoći idu jako teško. A ovaj dio kad se donosi odluka o povećanju cijena, onda stvari prolaze jako dugo i elegantno', kazao je Nenad Kurtović iz Saveza udruga za zaštitu potrošača. Dok se po cijenama usklađujemo s Europom, po tome smo od nje još jako daleko.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
