Večeras ne možemo očekivati rezultat sastanka u smislu dogovora po točkama, prije svega jer je to nemoguće. A drugo, zato jer se Europsko vijeće nikad se ne izražava na taj način nakon velikih i bitnih sjednica.
Pročitajte i ovo
COP29
Klimatski summit UN-a u Azerbajdžanu u sjeni Trumpovih politika koje planira za SAD
sumnja u dogovor
Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Orbanova izjava nije bezopasna. Osim ruske nafte u paketu su i sankcije nekim osobama, među kojima je i patrijarh Kiril"
Fokus ove sjednice, cijelog političkog postupka koji je započeo jučer s ministrima unutarnjih poslova jest kako zaštiti vanjske granice i kako zapravo što prije privremeno pogasiti požar izbjegličke krize, velikog egzodusa koji trese Europu. Europa nikada nije bila razjedinjenija.
Europa nikad nije drugačije razmišljala po važnim pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike dosada. Padaju teške riječi. Samo radi ilustracije - predsjednik kluba socijalista u Europskom parlamentu tražio je da se iz njihove grupacije izbaci slovački premijer s obzirom da je zaprijetio da će Junkerov plan tužiti Sudu EU u Luxsembourgu i s obzirom na njegove diskriminacijske izjave naspram muslimana. On je prije nekog vremena kazao da Slovačka može primiti određeni broj ljudi, ali samo ako su kršćani.
UŽIVO - OSTOJIĆ O PEPPER SPREJU 'Policija je ispravno postupila, spasili su život toj djeci u naguravanju'
Dodatnu zbrku u cijelu ovu kompliciranu priču je uvela i sama Europska komisija koja je svoj prijedlog radila bez konzultacija s državama članicama ili bez konzultacija sa suverenim teritorijima po kojim se ti ljudi kreću, preko kojeg ulaze i u kojem žele ostati živjeti.
Europska komisija je političko tijelo, ona je svojevrsna europska Vlada, no ipak tijelo koje još uvijek nema svoj teritorij. Danas je napisala 40 rješenja za pokretanje postupka protiv 19 zemalja članica EU za kršenje zajedničkih europskih propisa o azilu. Među tim zemljama je i Grčka, Mađarska, Italija. Grčka je još dobila dodatnu opomenu. Među tim zemljama koje su dobile opomenu, nije Hrvatska.
Što se tiče odnosa Mađarske i Hrvatske, definitivno ima veze s našim bilateralnim odnosima i ta interesna koalicija Budimpešta - Beograd, također s tim definitivno ima veze. To se, kao što ljudi kažu, vidi iz aviona.
Što se tiče same Europske komisije i europskih tijela, oni s negodovanjem gledaju na te mađarske postupke, ali oni tu ne mogu ništa. Kažu, nama nije drago, ali Mađarska ima na to pravo.
Sam Orban je bio prilično ciničan kada je došao na ovaj sastanak obrnuo je pilu naopako i rekao je da Mađarska uopće ne krši nikakve propise nego štoviše, provodi zakone, da je članica Schengenske zone i da provodi Schengenske propise. A Grčku je prozvao i rekao da je netko mora pristojno pitati da ukoliko nije spremna i sposobna čuvati vanjsku granicu Schengenske zone, da u tom slučaju to mora prepustiti nekom drugom.
Ovdje se ne radi samo u Schengenu, ovdje se radi o cijeloj EU. Gospođa Merkel uoči sastanka je rekla da je prioritet pronaći način i rješenje kako zaštiti vanjske granice EU i da je prioritet razgovarati s Turskom koja je koja je primila dva milijuna izbjeglica i pokušati naći rješenje s tom zemljom, ali i zemljama u okruženju - Jordanom, Libanonom i ostalim državama u regiji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook