Natpis 'ne prodaje se - strateške su' država je objesila na 28 tvrtki. Među njima su cestarske tvrtke HEP, Šume, Vode te HŽ infrastruktura i HŽ putnički prijevoz. 24 tvrtke su u kategoriji o čijoj se prodaji može razgovarati, a među njima su Hrvatska pošta, Poštanska banka, HŽ cargo, zračne luke, luke Rijeka i Vukovar i Croatia airlines.
Pročitajte i ovo
Više plaće za 7000 radnika
U državnoj tvrtki plaće rastu čak 20 posto: Objavljeno i koliku će božićnicu dobiti
Dočekao ga otkaz
Prodavačica na sjeveru Hrvatske šokirala se kad je vidjela što je u smeću: Za sve je kriv jedan čovjek
Iz DUUDI-a ističu da je vrlo često državna imovina nesređena i nije spremna za prodaju. Smatraju da je treba iskoristiti da na njoj zarađujemo, a tek onda da je prodajemo.
'Tamo gdje vidimo da ne znamo napraviti od jedne kune dvije kune, treba tu imovinu prodavati. Treba se biti oprezan. Kako je tržište malo, imamo jako puno precjenjene imovine. Na to trebamo obratit pažnju jer ne bi smjeli doći u zonu rasprodaje', smatra Mladen Pejnović iz Državnog ureda za upravljanje imovinom.
Poduzetnik Branko Roglić kupovao je državne tvrtke od Poljske do Moldavije i privatizirao bi sve osim prirodnih bogatstava.
'Vrlo malo bi defakto ostalo neprodano jer u ovom momentu imamo 65 posto neprodanog državnog vlasništva. Privatni vlasnici sigurno mogu bolje upravljati resursima nego što to može država. Državna poduzeća ne znaju štedjeti', rekao je poduzetnik Branko Roglić.
Oreškovićevu ideju da se drugi mirovinski stup ne vraća u proračun već stavlja u funkciju gospodarsta podržava investitor i ekonomski analitičar Nenad Bakić. Ističe da su mirovinski fondovi jedan od najvećih problema jer štednju građana koriste uglavnom za posuđivanje državi.
'Možda su to najrizičniji fondovi na čitavom svijetu jer imaju 3/4 imovine alocirane u samo jedne jedine zemlje s 'junk' statusom. Tim su izrazito pomogli vladi da odustane od reformi i pokrpa rupe u proračunu', rekao je Nenad Bakić, ekonomski analitičar.
S druge strane premalo ulažu u domaće gospodarstvo.
'Mirovinski fondovi imaju ukupno investirano u hrvatski turizam oko 0.3 posto uloženo imovine, a posudili su Hrvatskoj državi 70 posto', dodaje Bakić.
Mirovinski fondovi, smatra Bakić, trebali bi ulagati i u državne tvrtke koje tek treba privatizirati jer bi tako postale bolje za prodaju.