Uprava tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb je do 2009. godine platila nabavu 3500 metara burobrana, od kojih je 2700 metara ugrađeno na dionici od Kikovice do tunela Tuhobić, a 807,5 metara bilo je namijenjeno za lokaciju prije vijadukta Hreljin i iza njega.
Pročitajte i ovo
Međutim, već osam godina stoji u Tehničkoj jedinici Rupe, a njihova je vrijednost 15,5 milijuna kuna. Ukupna vrijednost nabave i gradnje burobrana bila je 68,3 milijuna kuna, piše Jutarnji list.
Čak su i ugrađeni burobrani beskorisni, jer su nedavne analize pokazale da ne mogu zaustaviti udare bure. A kako su burobrani napravljeni baš za tu lokaciju, teško će se moći iskoristiti na nekom drugom mjestu. Naime, oni smanjuju udare vjetra na brzinu između 30 i 50 metara u sekundi, no ta se dionica autoceste zatvara za neke kategorije vozila već pri jačini vjetra od 22 metra u sekundi.
Osim toga, lamele na burobranima postavljene su u pogrešnom smjeru jer je jačina vjetra mjerena na brdu iznad same lokacije, pa su izmjerene netočne vrijednosti jačine i smjera vjetra.
Ugovor o nabavi i ugradnji je s tvrtkom Dalekovod potpisao tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo 2007. godine, a za dobavljanje, isporuku i ugradnju izvođač je trebala biti tvrtka Skladgradnja.
Kada se 2007. godine krenulo u gradnju burobrane se planiralo postaviti duž 11 kilometara od naplatne postaje Grobnik do tunela Tuhobić, no zaključeno je da je investicija preskupa, pa je odlučeno da se zaštita od bure izvede u dvije faze.
U prvoj su fazi burobrani postavljeni u dužini od 2767 metara na dijelovima dionice gdje je brzina vjetra veća od 130 kilometara na sat.
Analize Prometnog fakulteta, FER-a i PMF-a pokazale su da bi postavljanje burobrana kod vijadukta Hreljin bilo preskupo i beskorisno. Postavljanje bi stajalo sedam milijuna, a ne bi riješilo problem, piše Jutarnji list.
