Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Josip Turkalj, zapovjednik ATJ-a 'Lučko' za vrijeme 'Oluje', izjavio je pred Haaškim sudom na suđenju trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču da se odlazak srpskoga civilnog stanovništva iz područja tzv. krajine ne može povezati s djelovanjem hrvatskog topništva.


Turkalj je stručnjak za topništvo koji je obrazovanje stekao na Vojnoj akademiji. U JNA je tri godine radio kao časnik u činu poručnika i bio zapovjednik topničke bitnice, a onda kao stručnjak za topništvo nastavlja svoj profesionalni rad u specijalnoj policiji.

Vezani članci Slika nije dostupna Hoće li presuda generalima usporiti dovršetak pregovora s Europskom unijom? Slika nije dostupna Ekskluzivno: Za građane su presudom izjednačeni žrtva i agresor

'Odlazak stanovništva ne mogu nikako povezati s djelovanjem hrvatskog topništva. Bio sam iznenađen odlaskom civila', rekao je Turkalj tijekom protuispitivanja Gotovininog odvjetnika Grega Kehoea.

Prema njegovim riječima specijalna policija, koja je imala vlastito topništvo, djelovala je po crti bojišnice i po dubini neprijateljskog teritorija, ali ciljevi su bili isključivo vojni i činilo se sve da ne bude kolateralnih šteta. Složio se s procjenom Mile Sovilja, Srbina iz Gračaca, koji je već svjedočio na Haaškom sudu, da je na taj grad palo oko 15 projektila. 

>> Upitna vjerodostojnost svjedoka protiv Čermaka

'Posebno smo bili iznenađeni jer hrvatsko stanovništvo, koje je trpjelo znatno jače udare srpskog topništva sa zaposjednutog područja, nije napuštalo svoje kuće i domove, već se sklanjalo u podrume i skloništa', rekao je Turkalj.

'Karlovac je, primjerice, gađan s nekoliko stotina pa i tisuću projektila na dan i to je trajalo godinama, no civilno stanovništvo nije napustilo svoje domove', dodao je Turkalj kojeg je kao svjedoka izvelo Tužiteljstvo.

Zadaća specijalne policije bila je izvesti taktičko iznenađenje i uza snažnu potporu topništva probiti prvu liniju obrane, a u drugoj fazi napada ovladati radijskim relejem Ćelavac jer je bio središte veze protivničkih snaga, objasnio je Turkalj.

Turkalj je tijekom protuispitivanja Kehoea i prije Gorana Mikuličića, branitelja Mladena Markača, objasnio da je specijalna policija imala pet napadnih pravaca, a svaki pravac je imao potporu jedne mješovite bitnice, minobacača i višecijevnih raketnih bacača RAK-12.

Kao vojne ciljeve specijalne policije naveo je zapovjedna mjesta, komunikacije, zborišta, skladišta, važna cestovna raskrižja, prijevoj i tunel Prezid. 

Topništvo je trebalo neutralizirati neprijatelje na prvoj crti

'Na prvoj crti je topništvo djelovalo na neutralizaciji neprijateljskih snaga kako više ne bi bile u funkciji, dok se na ciljeve u dubini primjenjivala metoda ometanja', rekao je Turkalj. Objasnio je da se u neutraliziranju djelovalo s puno više projektila te da je prilikom probijanja prve linije potrošen najveći dio streljiva.

'Križanja cesta su gađana sa znatno manjim brojem projektila kako bi se ometala popuna naprijateljskih jedinica novim snagama', dodao je.

Također je potvrdio da je svaki zapovjednik specijalne policije na svojoj osovini napada sam izdavao naputke koji će se ciljevi gađati te da je Operativna grupa Zadar imala svoj vlastit popis ciljeva.

'Specijalna policija je imala svoj popis, a OG Zadar svoju listu ciljeva', rekao je Turkalj.

U više je navrata ponovio glavne zadaće topništva, poput neutraliziranja neprijatelja na prvoj crti i odmah iza nje, sijanje panike i sprječavanje pregrupiranja i dovođenja novih snaga. 

'Nakon pada Knina masovno se izvlači ljudstvo...'

Kehoe je zatim zatražio uvođenje u spis izvješća Jovana Kordića, pukovnika tzv. krajinske vojske, koji 9. kolovoza piše o napadu specijalne policije 4. kolovoza. U njemu stoji da je 'izvršen napad na 1. motoriziranu brigadu, raskršće od Gračaca prema Metku', te govori o probijanju prve crte bojišnice, padu morala i interesa za borbu.

'Nakon pada Knina i Korenice masovno se izvlače ljudstvo i tehnika... potrebno je organizirati izvlačenje civilnog stanovništva', stoji u Kordićevu izvješću.

Turkalj je ocijenio da je to vjeran odraz stanja.

Završetkom njegova svjedočenja Tužiteljstvo je na kraju rasprave uvelo novog svjedoka, egipatskog civilnog promatrača UN-a Husseina al-Alfija koji je u Knin stigao oko tri mjeseca prije 'Oluje'. Na glavnom je ispitivanju kazao da je prvi dan 'Oluje' svjedočio topničkom napadu masovnih razmjera te da su projektili padali i na civilna područja, a drugi dan je došlo do 'određena smirivanja'. Sve je, kako je rekao, promatrao iz ureda UN-ove baze koju je prvi put napustio 8. ili 9. kolovoza.

Njegovo se svjedočenje nastavlja u utorak.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju