Tuerk tvrdi da će se nakon rješenja spora arbitražom pomorski status Slovenije učvrstiti i ojačati.
Zadaća budućeg arbitražnog suda, koji će odrediti kopnenu i morsku granicu između Hrvatske i Slovenije, jest i određivanje kontakta Slovenije s otvorenim morem jer su se dvije zemlje tako dogovorile, ustvrdio je slovenski predsjednik Danilo Tuerk. Zbog toga što arbitraža ima zadaću odrediti kontakt Slovenije s otvorenim morem potpuno su neutemeljene tvrdnje slovenske oporbe da će Slovenija izgubiti status pomorske države, izjavio je Tuerk na konferenciji za novinare u Ljubljani. Tuerk se osvrnuo na tvrdnje da će Slovenija ostati bez statusa pomorske države i da će se dogoditi 'strašne stvari'. 'To nije točno jer će nakon rješenja spora arbitražom pomorski status Slovenije biti jači nego sada', izjavio je slovenski predsjednik. 'Arbitražnim sporazumom Slovenija svoj pomorski status učvršćuje i jača, a ništa ne gubi', dodao je.
Vezani članci
Reagirajući na izjavu bivšeg predsjednika slovenske vlade Janeza Janše kako je u svom udžbeniku o međunarodnom pravu Tuerk ranije tvrdio da je Slovenija 'zemljopisno prikraćena' država i da nema izlaz na otvoreno more, Tuerk je rekao da je u knjizi zapravo tumačio status obalnih država koje su prikraćene u smislu mogućnosti proglašenja gospodarske zone na moru. To su države čija je obala kraća od 100 kilometara i koje su ovisne o uvozu ribe, poput Slovenije. No, to se nije odnosilo na kontakt Slovenije s otvorenim morem, tvrdi slovenski predsjednik. Prema njegovim riječima, predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor pristala je na drugi prijedlog bivšeg povjerenika EU za proširenje Ollija Rehna koji je njezin predsjednik Ivo Sanader odbijao. Prema Tuerkovoj procjeni, arbitražni bi sud nakon početka rada mogao donijeti presudu u roku od dvije do tri godine.
>> Slovenski mediji sve više kritiziraju kampanju oko referenduma
Tuerk vidi tri načina na koji arbitraža može dati Sloveniji kontakt s otvorenim morem. Prvi je da se pojas hrvatskih teritorijalnih voda do talijanskih voda proglasi otvorenim morem, drugi način je uspostava morskog koridora, odnosno 'dimnjaka', slično rješenju iz tzv. parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan, a treći je da se taj morski prostor proglasi kondominijem pod zajedničkom upravom Slovenije i Hrvatske. 'Svako od ta tri rješenja za Sloveniju je bolje od zadržavanja sadašnjeg statusa quo i nesmetanog prolaza do otvorenog mora', rekao je Tuerk. Jasno je da će arbitraža morati odrediti i kontakt Slovenije s otvorenim morem, jer u suprotnom ne bi ispunila zadaću i zbog koje se osniva, dodao je.
>> Žbogar: Ili otvoreno more ili ćemo se žaliti
Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara da bi se Slovenija žalila na arbitražnu presudu ako ona ne bi uključila kontakt Slovenije s otvorenim morem, Tuerk je rekao da mu se takva situacija uopće ne čini realnom, ali da bi u tom slučaju Slovenija prema arbitražnom sporazumu mogla osporavati takvu presudu. Na prijedloge oporbe da treba odustati od arbitraže i započeti nove pregovore s Hrvatskom, Tuerk je rekao da mu se to ne čini posebno realnim, osobito nakon što su arbitražni sporazum ratificirala oba parlamenta. (Hina)
