"Što se tiče kardinala Alojzija Stepinca, kanonski postupak je završio i svi uvjeti za proglašenjem Stepinca svetim su zadovoljeni", kazao je izvor u Banskom dvorima, pojašnjavajući da kod Svetog Oca ne postoji dilema o njegovoj svetosti, ali da u to pokušava uvjeriti i "braću iz susjedne, bratske Srpske Pravoslovne Crkve".
Pročitajte i ovo
"Za njega je neosporno da je Stepinac svetac, da je živio svetim životom, ali želi u to uvjeriti i SPC", pojasnio je vladin izvor.
U cilju promicanja ozračja povjerenja i ekumenskog dijaloga papa Franjo je je zbog protivljenja SPC-a kanonizaciji Stepinca predložio osnivanje Mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem Svete Stolice koje bi raspravilo sva pitanja vezana uz osobu hrvatskog kardinala.
Izvor u vladi ne poriče da se radi o "vrlo neuobičajenom" potezu Pape, ali da tom "velikodušnom gestom" te kroz "iskreni dijalog" s predstavnicima SPC-a u Mješovitom povjerenstvu želi otkloniti sumnje u svetost kardinala Stepinca.
Pred Mješovito povjerenstvo stavljena je zadaća zajedničkog iščitavanja osobe kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa prije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata.
Premijer Tihomir Orešković će s papom Franjom također razgovarati i o izbjegličkoj krizi, a šef hrvatske vlade će, kako se doznaje, naglasiti kako je Hrvatska od početka migrantske krize imala vrlo humani pristup.
"U svijetu terorističkih napada u Bruxellesu razgovarat će se i o pronalaženju ravnoteže između sigurnosti i nužnosti humanitarnog postupanja i pomoći migrantima", kazao je izvor u vladi, ističući da se radi o dilemi koja zaokuplja cijeli europski kontinent.
Papa od početka izbjegličke krize ukazuje na humanitarni problem očajnih izbjeglica koji traže bolju budućnost u Europi i zagovara politiku prihvata svih onih koji bježe pred nedaćama.
Od siječnja 2015. milijun migranata i izbjeglica stiglo je u EU brodovima iz Turske. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije od početka ove godine stiglo je 143.000 migranata.
Kroz Hrvatsku je na putu prema zapadnoeuropskim bogatim državama prošlo oko pola milijuna migranata, a uz zajedničke napore Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije zaustavljena je zapadnobalkanska ruta. Prije nekoliko dana u Beču hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i austrijski kolega Sebastian Kurz ocijenili da je zaustavljanje migrantskog vala na makedonskoj granici bio dobar način upravljanja tom krizom i da su zajednički napori pokazali da male i srednje zemlje mogu promijeniti stvarnost ako se udruže.
Jedna od tema razgovora premijera Oreškovića i pape Franje bit će i pomoć Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini.
"To je jedno od strateških pitanja za Vatikan", kazao je izvor u vladi i dodao da će se, "naravno, razgovarati i o nastavku dobrih odnosa Hrvatske i Vatikana".
Nakon susreta s papom Franjom premijer Orešković sastat će se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom. S njim će, kako se doznaje, razgovarati o pitanju povrata crkvene imovine te ugovorima između Hrvatske i Vatikana.
Iako, kako je istaknuto, otvorenih pitanje zapravo nema, stav Vatikana je da se "konfiscirana imovina mora vratiti ili obeštetiti".
Susret hrvatskog premijera i Pape u četiri oka trajat će oko pola sata, a u posjetu Vatikanu pratit će ga supruga i četvero djece.
Tijekom posjeta Vatikanu premijer Orešković obići će i glavne vatikanske znamenitosti, između ostalog Baziliku svetog Petra, grob svetog Petra, a vjerojatno i grob Ivana Pavla II. Nezaobilazna postaja biti će i posjet Hrvatskom papinskom Zavodu svetog Jeronima čiji korijeni sežu u 1453. godinu kada je papa Nikola V. u "Vječnom gradu dodijelio crkvicu sv. Marije sa zemljištem za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. U njemu su djelovali istaknuti Hrvati, među kojima Franjo Petrić i Faust Vrančić.
U izaslanstvu premijera Oreškovuća bit će i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Od hrvatskih premijera, posljednji je u posjetu Vatikanu bio Zoran Milanović koji se krajem listopada 2012. sastao s papom Benediktom XVI. Tada je jedno od aktualnih pitanja bio problem samostana u Dajli, koji je u međuvremenu riješen.
Prilikom vatikanske audijencije tadašnji premijer je papi Benediktu XVI. darovao Strossmayerov časoslav (izdanje HAZU i Školske knjige), reprint fotografija iz Albuma Franza Thiarda De Laforesta: "Sakralni objekti Dalmacije u XIX stoljeću", a kardinalu Tarcisiu Bertoneu Dubrovački misal.
Za sada se ne zna što će premijer Tihomir Orešković pokloniti papi Franji. Prvi premijerov izbor je, prema izvoru u vladi, bio splitski evanđelistar, no taj je evanđelistar s crkvene strane nadbiskup Marin Barišić već uručio papi Ivanu Pavlu II. 2004. (Hina)
