Slovenija vraća kontrolu na granici: Plenković objasnio kako će izgledati novi režim

Sve više zemalja uvodi kontrole na granicama unutar šengenskog prostora zbog velikog broja ilegalnih ulazaka migranata.

Italija je najavila da će zbog promijenjenih okolnosti u Europi i na Bliskom istoku uvesti nadzor na granici sa Slovenijom. Slijedom toga, slovenska vlada će u četvrtak odlučiti o uvođenju kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom.

Premijer Andrej Plenković je rekao da je razgovarao o toj temi sa slovenskim kolegom Robertom Golobom, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa svojim kolegom Boštjanom Poklukarom.

"Ovo nema nikave veze sa Hrvatskom u smislu da je ovdje nekakav poseban problem. Ovo je u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije, prijetnji terorizma i ekstremizma. Što se tiče Frontexa, pozicija je Hrvatske i Slovenije zajednička da Frontex sklopi sporazum sa BIH", ustvrdio je premijer.

Uskoro sastanak trojice ministara, kontrole vjerojatno od subote

U planu je i skori susret ministara Hrvatske, Slovenije i Italije, najavio je Plenković na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade i dodao da će se on će održati 2. ili 3. studenog kako bi se vidjelo što dalje.

Nije htio spekulirati kako će te kontrole izgledati jer još nisu stigle konačne odluke slovenske i talijanske vlade, no na temelju komunikacije s dvjema država, kazao je kako ima ideju da će u načelu sve te privremene mjere imati nekako ležerniji karakter: "To nije uspostava tvrde granične kontrole kao što je na granici Hrvatske i zemalja izvan šengenskog prostora."

Naglasio je da će Slovenija svoje odluke vjerojatno donositi na temelju onih talijanskih te da bi stoga Ljubljana mogla granične kontrole na granici s Hrvatskom uvesti u subotu, kad će to učiniti i Italija na svojoj istočnoj granici.

Privremene mjere suspenzije šengena u slučaju hitnosti, kao što je sad slučaj zbog prijetnje terorizma, mogu se donijeti na 10 dana pa produžiti za dva mjeseca: "Sve nakon toga onaj koji produžuje mjere ima teret dokazivanja da su te mjere stvarno nužne."

"Ovo što je napravila Slovenija, vezano je uz isključivo za odluku Italije. Moramo to dovesti u taj kontekst i moramo razumjeti Italiju, koja ima velik priljev migranata. Također, odluka je donesena u kontekstu Hamasova napada, koji se odrazio na ubojstvo u Francuskoj i ubojstva u Belgiji, a i drugdje su brojne prijetnje", istaknuo je hrvatski premijer.

Treba znati da takve mjere Austrija ima prema Češkoj i Slovačkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Norveška prema svim brodovima u lukama, Švedska na svim granicama, kao i Francuska, dodao je.

"Schengen nije gotov, ali ima problema"

Istaknuo je i da ovo ne znači povratak klasičnim kontrolama na granici i opetovao da je riječ o privremenoj mjeri te da nije riječ o novitetu. "Schengen nije gotov, ali ima problema", dodao je.

Upitan za kritike sa slovenske strane vezano uz dolazak migranata preko Hrvatske čiji se broj povećao, kazao je da Hrvatska čini možda i više nego neki drugi: "Nema baš puno zemalja s toliko graničnih policajaca kao Hrvatska."

"Ponovno uspostavljanje granične kontrole teško da može spriječiti terorizam... Razlog svega ovoga je terorizam, ne migranti", kazao je Plenković i dodao: "Ovo nema veze s Hrvatskom, u smislu da je ovdje neki poseban problem. Ovo je u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije i prijetnju terorizma."

Podsjetio je da su se ovakve mjere donosile zbog terorističkih napada prije sedam, osam godina, pa kad je nastao COVID-19: "Ovo je nešto što se u pravnim okvirima Schengena događa, događa se mnogima. Zato i postoji to u zakonu."

Pročitajte i ovo Gotovo vještačenje Prekinuto izručenje navijača Grčkoj: Poznati rezultati DNK analize noževa i otisaka uhićenih Boysa

"Krijumčarske mreže su postale lukrativan biznis", kazao je i usporedio ga s organizacijom turističkih putovanja i dodao da je Hrvatska uhitila više od tisuću krijumčara migranata.

"Nema ničega što trenutno imamo od policije ili službi da bi izazivalo osjećaj nesigurnosti ili ugroze", istaknuo je odgovarajući na pitanje o mogućim ugrozama za građane u Hrvatskoj.

Na dodatno pitanje kako će izgledati kontrole sada za građane naveo je da to još ne zna jer odluku Slovenije nije vidio, ali da bi ona trebala biti bazirana na onome što će Italija napraviti prema njima, a mjere bi na snagu mogle stupiti u subotu.

Na pitanje o huliganima koji su već dva mjeseca u grčkim zatvorima i činjenicu da na nožu kojim je ubijen grčki naviječ nije nađen otisak nijednog od njih Plenković je kazao da ga to ne iznađuje s obzirom na informacije koje dobiva iz Grčke te da očekuje da će dio njih uskoro biti pušten kući.

Plenković je ponovio da među europskim čelnicima vlada zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku: "Uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. No, privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu područja primjene i trajanja."

Osvrnuo se i na tvrdnje Slovenaca da Hrvatska nije željela Frontex na granici: "Zajednička pozicija Hrvatske i Slovenije je bila da Frontex sklopi sporazum s BiH i pomogne joj u zašititi granice. To je ono što i mi želimo. Ponovno uspostavljanje policijske kontrole na granicama ne može spriječiti terorizam - to je naše uvjerenje temeljeno na iskustvu. Inzistirat ćemo na većoj policijskoj suradnji, koja postoji i koja je dobra."

Plenković smatra kako vraćanje kontrola nije znak nepovjerenja među državama članicama, nego promijenjenog sigurnosnog konteksta u Europi, s ratovima i nestabilnostima u njezinom južnom i istočnom susjedstvu: "Takva okolnost nas upućuje na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu, pa i u resoru unutarnjih poslova, mora dignuti na visoku razinu."

Sedam godina vlasti: "S krizama smo se dobro nosili"

Trenutno devet država ima kontrole na unutarnjim granicama, a pri donošenju takvih odluka ključno je obrazložiti koliko će one otkloniti prijetnje sigurnosti, opravdati njihovu razmjernost te se konzultirati sa susjednim državama, podsjetio je uoči puta u BiH Plenković, koji danas slavi točno sedam godina na vlasti. 

"Imali smo brojnih kriza koje nitko nije mogao anticipirati", kazao je i rekao da je na drugima da daju ocjenu te podsjetio na neke uspjehe i najave. "S krizama smo se dobro nosili", smatra on. 

Upitan o huliganima koji su već dva mjeseca u grčkim zatvorima te na informaciju da na nožu kojim je ubijen grčki navijač nije nađen otisak nijednog od njih, rekao je da ga to ne iznađuje s obzirom na informacije koje dobiva iz Grčke te očekuje da će dio njih uskoro biti pušten kući.

"Milanovićeve izjave nisu pomogle Hrvatskoj"

Osvrnuo se i na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića o Izraelu i kazao da nisu pomogle Hrvatskoj, kao ni njegovi dosadašnji istupi oko rata u Ukrajini.

"Velik problem je kakav je imidž zemlje, je li netko tko godinu i pol dana ovdje praktički zastupa proruska stajališta Hrvatskoj čini korist ili štetu?”, rekao je Plenković i kritizirao da su Milanovićevi istupi u tom kontekstu ostali bez adekvatnog odgovora medijske, intelektualne i akademske zajednice.

Naglasio je da je riječ o suštinskom pitanju o tome na kojoj si poziciji dok traju globalni sukobi: "To je jako loše, prije svega za njega, ali se posljedice toga ipak negdje broje i za Hrvatsku. Ni zadnje izjave koje su se ticale Izraela nisu nam baš pomogle kad je riječ o vrlo utjecajnom krugu ljudi i zemalja koje se bave vanjskom politikom."

Početak osme godine mandata

Hrvatski sabor izglasao je povjerenje prvoj Vladi premijera Andreja Plenkovića prije točno sedam godina, što je najdulji saziv u povijesti Hrvatske. 

U posljednjih sedam godina ostvaren je napredak u rješavanju problema, voli revno ponavljati Plenković, no građani imaju svoje mišljenje, a bit će zanimljivo vidjeti i na koji način će ga iskazati kad dođe izborni dan.

"Rekao bih, imali smo dvije piste - jednu kriznog upravljanja i jednu ostvarenja strateških ciljeva", rekao je Plenković i dodao da su se nerijetko pretvorili u Vladu koja provodi državni intervencionizam: "Ali smo to činili svjesno jer smo znali da uz hrvatske građane i gospodarstvo jedino može stati Vlada i država. I svaki put kad je to trebalo napraviti, stali smo čvrsto i sveobuhvatno."

"Ljudi su itekako zahvalni za sve mjere koje smo poduzimali i za činjenicu da smo očuvali socijalnu koheziju, a socijalna kohezija je najbitnija", rekao je, a na pitanje ima li njegove odgovornosti za to što je gotovo 20 ministara napustilo Vladu i je li to neuspjeh Vlade, odgovorio je: "Posao u Vladi je jako zahtjevan i nije isti kao prije 15, 20 ili 30 godina, rotacije su normalna pojava."

"To je sasvim drugo političko, komunikacijsko i medijsko okružje. Brzina donošenja ne samo odluka, nego obaveza koje postoje, međunarodne obaveze, diljem Hrvatske obaveze, institucionalne, političke, medijske - zahtijevaju ogroman stupanj energije, snage i izdržljivosti. I to da se ljudi rotiraju je sasvim normalno i u redu. To se događa i u drugim zemljama", ocijenio je i dodao da su po njemu kao premijeru najbitnije rezultat i potpora.

Pročitajte i ovo branila crkvu VIDEO Časna sestra ili igračica ragbija: Pogledajte trenutak u kojem je redovnica oborila aktivista

"Mi u ovih sedam godina imamo i rezultat i potporu. Ako dođete u početak osme godine mandata, što je danas, s potporom koja je između 25 i 30 posto po dvije jedine relevantne agencije koje ispituju javno mnijenje, uz ovoliko kriza i ovoliko postignuća, onda je to ok", rekao je.

Pritom je to usporedio s izbornikom nogometne reprezentacije Zlatkom Dalićem koji, kako je rekao, također mijenja ekipu u nogometu, a na primjedbu novinara da Daliću baš i ne ide, podržao je izbornika reprezentacije i zaželio mu još uspjeha: "I to je isto dosta interesantno – naprave se dva poraza i sad odjednom ništa ne vrijedi. Pa ne može to tako. Reprezentacija je Hrvatskoj donijela najveće sportske uspjehe koje zemlje naše veličine u načelu mogu sanjati."