Sve više hrvatskih građana pravdu traže u Strasbourgu

I buka iz kafića može stajati državu. Sud u Strazburu zato je presudio u korist Riječanke. Godinama se za pravdu borila na domaćim sudovima. Neuspješno. Država joj sad mora isplatiti 15 tisuća eura odštete. Nije prva. Bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić zbog razrješenja s te funkcije također je tužio državu. 'To je veoma rigorozan sud koji prije svega utvrđuje jesu li ispunjene pretpostavke za podnošenje zahtjeva, odnosno za obraćanje', opisuje Olujić.

Pročitajte i ovo Stradali u Italiji Supruga i majka poginulih shrvana: "Da ih barem mogu vidjeti još pet minuta da se oprostim od njih" Zabili se u kamion Križevci zavijeni u crno: U teškoj nesreći kod Udina poginuli otac i sin iz Križevaca

Od 98. do danas sud je zaprimio gotovo pet i pol tisuća tužbi iz Hrvatske. Čak 4 332 su odobačene, 447 prihvaćeno, 167 ih je u postupku te 170 presuđeno. Velik dio ih se rješava nagodbom. I o lošim uvjetima u hrvatskim zatvorima odlučivalo se na Europskom sudu za ljudska prava. Pojedini zatvorenici tako su natjerali državu da im plati odštetu. 'On je svoju obranu pripremao praktički na tacni s koje je jeo jer nije mogao sjediti ni za stolom. Svoje doumente čuvao je pod krevetom, a neki su od njih imali i oznake tajnosti', kaže Višnja Drenški-Lasan, odvjetnica Roberta Peše iz slučaja Maestro. Drenški-Lasan imala je očito i previše argumenata za Strasbourg.

Traže ih i ostali građani. Pa se najčešće iscrpljeni dugogodišnjim procesima odlučuju otići korak dalje. 'Bez prava na pravično, odnosno pravedno suđenje, Hrvatska nema što tražiti u Europskoj uniji, a na tome će test polagati prije svega hrvatsko pravosuđe', upozorava Olujić. 'Nije svrha toga da građani idu u Strasbourg, svrha toga je da pravni sustav prepozna odluku Strasbourga, da je primjenjuje i da je poštiva, jer onda više građani neće trebati ići u Strasbourg. Strasbourg je skup, on je daleko', kaže Drenški-Lasan.

Pa iako je tako, građani ga, očito, smatraju sigurnijim i pravednijim za dokazivanje svojih prava, za razliku od domaćih sudova koje sami financiraju.