Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Energetska sigurnost

Evo koji je stvarni značaj novih nalazišta nafte u Hrvatskoj

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
U otprilike mjesec i pol dana, Ina je pronašla dvije nove bušotine u Hrvatskoj, a kako doznajemo, do kraja godine planiraju izbušiti još dvije. Za domaću opskrbu naftom, to predstavlja značajan dobitak.

Tragom novih bušotina, poslali smo upit o njihovom značaju za tvrtku, ali i za gospodarstvo i građane, odnosno opskrbe i krajnje cijene nafte za potrošače. U Ini ističu kako je otkrićem nafte na polju Privlaka, bušotinom Đeletovci-1Z, tvrtka nastavila niz pozitivnih otkrića ugljikovodika u kontinentalnoj Hrvatskoj. Podsjećaju i kako je početkom 2011. godine potvrđeno nalazište Selec-1 kod Ivanić Grada, zatim je u srpnju ove godine predstavljeno otkriće Hrastilnica-3, također kod Ivanić Grada, dok su Đeletovci-1Z kraj Vinkovaca treće nalazište u posljednje dvije godine.

Pročitajte i ovo Curenje nafte u Ježevu - 1 Naftovod Ježevo "Bio je pun potok te nafte, izviralo je kao gejzir": Ekipa Dnevnika Nove TV na mjestu gdje je istjecalo crno zlato Bušenje Jadrana - 1 ODGOVOR NA PAD ISPORUKE Jadran kao rudnik plina? Ina planira izbušiti 11 novih bušotina. Još jedna zemlja ima isti odgovor na energetsku krizu

>> INA pronašla novo nalazište nafte kapaciteta 600 barela dnevno

>> 'Mali Kuvajt' kraj Ivanić Grada: Potekle prve litre crnog zlata

'Ova otkrića u Panonskom bazenu u skladu su s našom strategijom intenziviranja istraživačkih aktivnosti u ovom dijelu Hrvatske, koja iako dosta istražena, za nas predstavlja značajni potencijal. Do kraja godine planiramo izbušiti još dvije bušotine, jednu u blizini Osijeka te drugu na području Posavine', odgovorili su nam iz Ine pismenim putem.

Bez utjecaja na cijenu nafte na domaćem tržištu

Otkrića tih bušotina, kažu u Ini, vrlo su važna i značajna za tvrtku, utoliko što će doprinijeti smanjenju prirodnog pada proizvodnje. Ina s domaćih bušotina dobiva tek oko 15 posto ukupno prerađenih količina nafte, dok se ostatak, kako napominju, uvozi.

No, što se cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu tiče, u Ini ističu kako nova nalazišta u tom smislu neće zapravo ništa promijeniti. 'Cijene goriva u Hrvatskoj određuju se sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata, sukladno kojem se cijena goriva temelji na dva osnovna parametra – prosječnim cijenama derivata na mediteranskom tržištu te tečaju dolara u odnosu na kunu', ponovili su već dobro poznato objašnjenje u Ini.

'Dakle, cijena barela nafte na svjetskom tržištu, kao ni domaća proizvodnja nafte, ne uzima se kao parametar za utvrđivanje maloprodajnih cijena na hrvatskom tržištu', naglašavaju u Ini. Ističu kako je Ina u prvih šest mjeseci ove godine preradila 1.124.000 tone uvezene nafte, te 254.000 tona domaće nafte. U tom omjeru se vidi pravi omjer i značaj pronalaska novih zaliha nafte, u smislu opskrbe.

Povećanje domaće proizvodnje za 13 posto

Nakon upita Ini, odgovore smo potražili i kod hrvatskog stručnjaka za naftu, prof.dr.sc. Igora Dekanića s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu.

Koliko će nafta s tih nalazišta imati udjela u dnevnoj potrošnji u RH, koliko RH uopće, ali i građani bez industrije potroše nafte dnevno i hoće li Ina nastaviti tražiti takva mala nalazišta i koliko joj se to isplati?

Ukoliko proizvodnja kasnije potvrdi podatke dobivene testiranjem bušotina, tada bi početna proizvodnje s ta dva ležišta postojeću proizvodnju od oko 15,3 tisuća barela dnevno (prema podacima Ininog Godišnjeg izvješća o poslovanju za 2011.) povećala za oko 2 tisuće barela dnevno ili za oko 13 posto. To bi značilo značajno povećanje sadašnje proizvodnje s domaćih nalazišta. Kad se to preračuna u tone godišnje, to bi značilo povećanje s oko 550 na oko 630 tisuća tona godišnje.

Međutim, kako ta proizvodnja s domaćih polja predstavlja manji dio ukupne nafte koja se prerađuje u Ininim rafinerijama (oko 4 milijuna tona godišnje) odnosno prodaje preko Inine trgovine na malo (oko 2 milijuna tona godišnje) ili preko Ininih benzinskih postaja (oko 1,1 milijun tona benzina i dizelskih goriva), to bi predstavljalo malo povećanje udjela domaće nafte u potrošnji naftnih derivata na hrvatskom tržištu. No, financijski gledano, to se svakako isplati, jer su ulaganja mnogo manja od prihoda iz te povećane proizvodnje.

Može li to utjecati na smanjenje cijene nafte?


To ne može utjecati na cijenu nafte, odnosno na maloprodajne cijene naftnih derivata jer se one (i cijena sirove nafte koja ide na preradu i cijene naftnih derivata) formiraju na temelju cijena nafte i naftnih derivata s Mediteranskog, dakle međunarodnog tržišta. No, slično je i s drugim robama i uslugama na domaćem tržištu, pa na primjer, uzgoj novih vinograda ili maslinika ne smanjuju cijene vina ili maslinovog ulja u našim trgovinama, niti izgradnja novih apartmana smanjuje cijene noćenja u hrvatskoj turističkoj ponudi i slično.

Dakle radi se o malim nalazištima, ali koliko su ona za Hrvatsku i Inu velika?

S obzirom na trend poskupljenja nafte, svako malo domaće nalazište postaje za Hrvatsku veliko, jer povećava sigurnost opskrbe, jer više domaće nafte u preradi i prodaji povećava profitabilnost Ine, a ona najvećim dijelom posluje na hrvatskom energetskom tržištu, zapošljava domaće kapacitete, povećava domaću potrošnju itd. Prema tome, svako pronalaženje nafte na domaćim nalazištima povećava prihod i profitabilnost Ine, a istodobno i energetsku sigurnost Hrvatske.

Koliko nafte Ina uvozi na mjesečnoj bazi (ili godišnjoj)? Koliko se goriva proizvede iz jednog barela nafte?

Od oko 4 milijuna tona nafte koliko ulazi u preradu, uz navedenih 600-njak tisuća tona nafte i oko 300-njak tisuća tona kondenzata ili nešto preko 20 posto je domaća sirovina, a ostalo je uvoz. Struktura proizvodnje derivata u Ininim rafinerijama je slijedeća: oko 7 posto ukapljenog naftnog plina (komercijalni izrazi – auto plin i tekući plin), 3 posto primarnog benzina (sirovina za petrokemiju), oko 25 posto benzina, 3 posto mlaznog goriva, 35 posto dizelskog goriva, 6 posto loživog ulja, do 18 posto teškog loživog ulja i bitumena, te preostalih 4 posto predstavljaju gubici u preradi i utrošak nafte za pogon prerade. Mogućnost dobivanja još više benzina i dizelskih goriva, povećava profitabilnost rafinerija, ali za to su potrebne takozvane rafinerije duboke konverzije, što Inine rafinerije tek trebaju postati tehnološkom obnovom i dogradnjama koje su u tijeku.

Ključno je, dakle, kako su naglasili iz Ine i kako je potvrdio i Dekanić, to što nove bušotine podižu profitabilnost Ine i osiguravaju održivi razvoj domaće opskrbe naftom. Ona bi se mogla i još povećati, ukoliko dvije najavljene buštine do kraja godine isto tako budu potvrđene.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene