Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala.


Neki oblik diskriminacije u posljednjih pet godina doživio je svaki peti građanin Hrvatske.

Pokazuje to "Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije" koje je Ured pučke pravobraniteljice predstavio u Kući Europe.

Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od 4 posto. Iako veliki broj građana ne podržava stavove koji reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Također, u odnosu na ranija istraživanja, manji je broj onih koji kažu kako im je neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere.

Vidljive su vrlo velike predrasude prema Romima (48% ispitanika misli kako žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, a 27% da bi Romi zaposleni u uslužnim djelatnostima odbili klijente), negativni stavovi prema članovima sindikata (38% smatra kako samo stvaraju probleme), mladim osobama (37% smatra kako su mlađe generacije neodgojene i bez ikakvih moralnih nazora) i prema starijim osobama (trećina misli kako su puno manje sposobne od mladih). Također, rasprostranjeni su i negativni stavovi prema azilantima (trećina ispitanika misli da ih ne bi bilo dobro zapošljavati), beskućnicima (četvrtina misli kako su sami krivi za svoju situaciju) te osobama s duševnim smetnjama (četvrtini bi bilo neugodno raditi s osobom koja ima duševne smetnje).

"Vlada treba početi primjenjivati Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije"

Vezani članci Detalji o širenju koronavirusa u Kini - 1 Novinari u Kini počeli nestajati nakon objave snimki iz žarišta epidemije: ''Neki pacijenti su bili vani, imali su obješenu infuziju za stablo'' Lora Vidović, pučka pravobraniteljica Pravobraniteljica o tragediji u Andraševcu: ''Pitanje je što bi bilo da su inspektori tamo bili prošli mjesec i provjerili smještaj''

No, unatoč socijalnoj distanci i predrasudama prema Romima, ispitanici upravo njih vide kao najdiskriminiranije, samoinicijativno ih ističući mnogo češće nego pripadnike ijedne druge društvene grupe. Točnije, svaki peti smatra kako su od svih skupina najdiskriminiraniji upravo Romi, nakon kojih slijede LGBT osobe (11%), osobe s invaliditetom (8.4%) te siromašne osobe (8.2%).

"Nužno je informirati i educirati javnost o diskriminaciji i mogućnostima zaštite, ali i konkretno djelovati. Naš Ured je i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. dao niz preporuka za suzbijanje postojeće, ali i prevenciju buduće diskriminacije u Hrvatskoj. Naravno, Vlada bi trebala što prije usvojiti i početi primjenjivati dugo očekivani Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije", rekla je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe.

Jedno od pitanja koje je prvi put uključeno u istraživanje je ono o procjeni tko u Hrvatskoj najviše diskriminira. Najveći broj ispitanika smatra kako su to drugi pojedinci (27.9%), zatim privatni poslodavci (20.3%), mediji (10.2%), državne institucije (9.2%), Vlada (8.9%), institucije regionalne i lokalne samouprave (4%), dok u manjem postotku navode druge institucije i tijela. No, kada se sva navedena javnopravna tijela iz ovog odgovora gledaju kao jedna cjelina, proizlazi kako ih čak četvrtina ispitanih smatra najčešćim izvorima diskriminacije.

Diskriminacija kao jedan od najvećih problema u društvu

Zanimljivi su rezultati procjene značaja diskriminacije kao problema u našem društvu. Naime, skoro polovina ispitanika smatra ga podjednako važnim kao i druge probleme, a 38.7% smatra kako je ili među najvažnijima ili čak najvažniji problem u društvu. Drugim riječima, čak četiri od pet ispitanika diskriminaciju smatra problemom, o čemu svakako treba povesti računa pri kreiranju javnih politika.

"Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji - državne i javne službe te također i poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo“, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata.

Treće je to istraživanje koje je Ured proveo od 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, a provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.

Telefonsko istraživanje, CATI, provedeno na reprezentativnom uzorku od 1 000 ispitanika starijih od 18 godina, u prosincu 2016. a statistička pogreška je +/-3,1 posto.