Trenutačno je slobodno za raspolaganje 462 tisuće 16 hektara. U Ministarstvu se hvale novim informacijskim sustavom koji će im pomoći u lakšem upravljanju državnim zemljištem.
Pročitajte i ovo
Veliki prosvjed
Poljoprivrednici se protive trgovinskom sporazumu s Južnom Amerikom: "Ubili su me europski političari!"
Berba pri kraju
Puno maslina, malo ulja, maslinari objasnili zašto: "Cijena ulja najvjerojatnije će ići gore"
Državno poljoprivredno zemljište na jednom mjestu. I to pomoću softvera vrijednog 400 tisuća kuna. Probali smo kakve sve podatke daje i otkrili kako se može pronaći npr. koliko u Osječko-baranjskoj županiji u općini Drenje ima državnih oranica.
Ministar Tihomir Jakovina skeptičan oko ukradenog voća: 'Za 20 tona jabuka je potreban i šleper'
'Možemo tražiti da nam izbaci sve površine koje su veće od 5, 10 ili 100 hektara, tako da možemo lakše planirati proizvodnju.
Hrvatska trenutačno prema podacima Agencije za poljoprivredno zemljište ima ukupno 738.125 hektara zemlje. Gotovo četvrtinu manje, od onoga što je ministar poljoprivrede najavljivao staviti u funkciju.
'Ako stavimo milijun hektara u proizvodnju, stvorit ćemo osnovni resurs proizvođačima za bolje, više i kvalitetnije', govorio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u 12. mjesecu prošle godine.
No, podaci su, do uspostave novog informacijskog sustava, govorili zbunjujuće. Oni iz ministarstva, kažu da je 552.504 hektara, a Državnog zavoda za statistiku iz 2005. da je 703.461 hektara zemljišta. To je razlika za 150 tisuća 957 hektara.
'Državni zavod za statistiku je prije 10 godina prestao skupljati podatke. Vjerujem da se u prostoru mnogo toga promijenilo, a i metodologija je sasvim različita', rekao je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
Zoran Milanović: 'Broj poljoprivrednika bit će manji, ali će zarađivati više'
'Vi govorite o 150.000 hektara razlike između podataka DZS-a i onoga što smo mi prikupili na temelju onoga što su radile jedinice lokalne samouprave', rekao je Jakovina.
A njih čak 74 ministarstvu svoje programe nije dostavilo. Ministarstvo je pak podatke dobilo iz programa jedinica lokalne samouprave, ali bez njih 74 koje ga nisu dostavile. Najviše je slobodne zemlje u Ličko-senjskoj županiji. Mnogi tamošnji poljoprivrednici već razmišljaju o zakupu državne zemlje.
'Došli bi do povećanja stada, veće zarade, upustili bi se u veću proizvodnju', rekao je Anto Barišić iz mjesta Škare.
Upravo je pašnjaka u Hrvatskoj najviše, gotovo 400 tisuća hektara.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook