Međuvladin sporazum Rusije i Hrvatske o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda Južni tok na teritoriju RH potpisan je 2. ožujka u Moskvi u nazočnosti ruskog premijera Vladimira Putina i predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor. Osnivači projekta hrvatske dionice su ruski Gazprom i hrvatski Plinacro koji će imati ravnopravne udjele u zajedničkoj tvrtki za realizaciju projekta čije osnivanje predstoji. Odluku o njezinom osnivanju zajednički će donijeti Gazprom i Plinacro na temelju rezultata studije o izvedivosti. U tvrtku se mogu primati novi dioničari uz odgovarajuću preraspodjelu udjela, prenose ruski mediji.
Osnivači projekta donijet će odluku o izgradnji plinovoda u roku od dvije godine od dana kada dobiju studiju o izvedivosti i ovisno o njezinim rezultatima, a Gazprom će razmotriti mogućnost povećanja isporuka prirodnog plina Hrvatskoj. Rusija bi ovim plinovodom, kapaciteta 63 milijarde prostornih metara godišnje, već od 2015. godine izvozila oko 35 posto isporuka plina za europsko tržište. Rusija je za izgradnju kopnenog dijela plinovoda već potpisala međuvladine sporazume s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom i Slovenijom, a planira se potpisivanje sporazuma s Austrijom. Potrošnja plina u Hrvatskoj godišnje iznosi oko 3,2 milijarde prostornih metara. Vlastitom proizvodnjom Hrvatska zadovoljava 60 posto svojih potreba, a preostalih 40 posto uvozi iz Rusije. Čelnik Gazproma Aleksej Miler smatra da se ogranak Južnog toka za Hrvatsku može izgraditi iz Srbije ili Slovenije. (Hina)
