Zbog šutnje Vlade Hrvatska gubi 100 milijuna eura na godinu!

Što je Hrvatska, nakon dvije godine ignoriranja Putinove ponude dobila, a što izgubila?  Na izravnu Putinovu ponudu dvije godine šutnje. Kroz to vrijeme hrvatsku su šansu za trasu plinovoda Južni tok iskoristili Austrijanci, Slovenci, Mađari, Srbi. Proljetos u Moskvi donekle preokret.

Pročitajte i ovo Hrvatski dio Studija o izvedivosti Južnog toka do kraja ove godine Dobit ćem 'izgubljeni' južni tok Putin premijerki Kosor: Došli ste u zadnji čas

'Činjenica je da je Hrvatska uspjela uskočiti na zadnju stepenicu zadnjeg vagona zadnjega vlaka Južnoga toka. Što time želim reći? Mi smo naknadno, čim je vaša vlada pokazala interes, odlučili izaći Hrvatskoj u susret i to gradnjom odvojka samo za Hrvatsku, samo za njezine potrebe opskrbe plinom. Rezultat dvogodišnje šutnje u smislu gubitka je taj što Hrvatska neće biti zemlja kroz koju će plinovod Južni tok prolaziti, a to znači i gubitak novca za tranzitnu i druge naknade. Koliko je to točno, ne bih ovoga trenutka znao reći', pojasnio je Markaryan.

'Nitko ne jamči da će slagalica biti složena'

Prema našem izračunu hrvatska blagajna gubitkom tranzitne plinske rute gubi oko 100 milijuna eura na godinu. Novac će se izgubiti i sve izvjesnijom propasti projekta Družba Adria. Naftovod do Omišlja, pa tranzit ruske nafte brodovima na svjetska tržišta u nas je proteklih godina bilo prvorazredno političko, a ne ekološko pitanje. U međuvremenu su dvije od 6 potpisnica projekta ušle u Europsku uniju. Hrvatska je na njezinu putu. Stoga su, s obzirom na EU preporuke, za Omišalj jedina i to labava alternativa bilateralni dogovori JANAF-a i TRANSNJEFT-a.

'To je prije svega dugotrajan proces i nitko ne može jamčiti da će na kraju slagalica biti složena. Projekt je krenuo kao koristan za Hrvatsku. 2002. godine se govorilo o tranzitu 15 milijuna tona nafte iz Omišlja. Da je plan ostvaren otvorila bi se nova radna mjesta, izgradila se nova luka, Hrvatska bi zarađivala od tranzita. Da, sve je išlo u prilog Hrvatskoj, ali, iz svih navedenih razloga, ovoga je trenutka teško prognozirati hoće li projekt Družbe Adrie biti i ostvaren', dodao je veleposlanik Ruske federacije.

>> Studija o izvedivosti Južnog toka do kraja ove godine

Vizni režim treće je nezaobilazno pitanje rastućih hrvatsko-ruskih odnosa. Ukidanje viza za Rusiju još nije ni na vidiku. Štoviše ulaskom Hrvatske u uniju vizni će režim sukladno pravilima biti dodatno pooštren. Njegovo mekšanje isključivo će ovisiti o dogovorima Moskve i Bruxellesa.