Političari ne vole porez na nekretnine. Ne vole ga jer u javnosti nije popularan, kao uostalom niti jedan porez. Hrvatska je možda i najbolji svjedok tome nakon dva propala pokušaja njegova uvođenja. Za razliku od političara, ovaj porez vole ekonomisti.

Galerija


Doktorica Edin Slack iz Kanade porezom na nekretnine i njegovom važnošću za lokalnu samoupravu bavi se već 40 godina, a na konferenciji Instituta za javne financije naglasak je stavila upravo na sukob ekonomije i politike u njegovu uvođenju i naplati.

Vezani članci Nova afera Milana Bandića (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Bandić za Dnevnik Nove TV o putovanjima u Rim: "Prvo, to nije točno! To je laž'' Sandra Švaljek (Foto: Borna Filic/PIXSELL) Švaljek: Odluka Ustavnog suda o lex šerif politička je prosudba

"Porez na dohodak oduzima se od plaće pa ljudi često ne znaju što njime plaćaju. Slično je i s PDV-om za koji nitko ne zna koliko ga je točno tijekom godine platio. Potpuno je drugačije s porezom na nekretnine. Ljudi točno znaju koliko su ga platili i za to traže određenu protuuslugu pa se s razlogom pitaju zašto, primjerice, ulice nisu očišćene, zašto smeće nije odvezeno i slično. To je dobro, ali je upravo zato teško podići stopu tog poreza ili ga reformirati", govori Edin Slack s Instituta za financije i upravu u lokalnoj samoupravi, sa Sveučilišta u Torontu.

To je i razlog zbog kojeg je on u većini država vrlo nizak, a time i prihodi koji se njime prikupe. U Kanadi, državi koja najviše uprihodi od poreza na nekretnine, oni iznose nešto više od tri posto BDP-a, a u Hrvatskoj tek 0,5 posto. Stručnjaci Instituta za javne financije zaključili su da je upravo to tema o kojoj treba raspravljati, pa su oporezivanje nekretnina i imovine stavili u fokus ovogodišnje konferencije koja se bavi ekonomikom javnog sektora.

"Europska komisija, MMF, Svjetska banka... svi uvijek naglašavaju potrebu uvođenja tih vrsta poreza, međutim to je dosta kompleksno. Prvo, mi već imamo komunalne naknade, znači nije da nema nikakvog oporezivanja imovine. Drugo, problem je utvrđivanja vlasništva, vrijednosti imovine", kaže Katarina Ott iz Instituta za javne financije.

Iako kompleksno, zanimanje za oporezivanje nekretnina i imovine sve je veće. Tako se u stručnim krugovima sve češće spominje prebacivanje tereta oporezivanja s rada na dohodak od imovine. U prilog tome govori i činjenica da takvu praksu preporučuje i Europska komisija i OECD.

"Sada vidimo je da je radna snaga jako mobilna. Ona se seli u jurisdikcije s višim plaćama i to navodi na ideju da bi rad trebalo što manje oporezivati i tako pokušati zadržati ljude unutar jedne jurisdikcije", misli Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke

Smanjeno opterećenje dohotka moglo bi biti kompenzirano većim prihodima od nekretnina. No u tom bi slučaju, objašnjava zamjenica guvernera HNB-a, trebalo voditi računa o tome da takvo "prebacivanje" ne utječe negativno na distribuciju dohotka.

"Znamo da su porezi na dohodak u pravilu progresivni, znači porezi koji u većoj mjeri opterećuju one s višim dohocima u odnosu na one s nižim. To isto bi onda, u slučaju prebacivanja tereta na porez na nekretnine, trebalo pokušati ugraditi u porez na nekretnine. Znači, da on ne bude regresivan, kao što je to trenutačno komunalna naknada, već da se pokuša postići progresivnost i kod oporezivanja nekretnina", kaže Švaljek. 

Nekretnine, kojima Hrvati obiluju, tako bi mogle biti rješenje za sve veći problem – iseljavanje, ponajprije ono uzrokovano niskim plaćama koje su opterećene visokim porezima i doprinosima. No daleko smo mi od takvog rješenja jer živimo u državi u kojoj porez na nekretnine nije na dnevnom redu političkih elita. A iza ugla već vreba nova briga koja proizlazi upravo iz imovine i nekretnina. Ta briga zove se oporezivanje nasljedstva i darova.

"Dok smo živjeli u komunizmu praktično nitko nije imao veliku imovinu koju bi ostavljao svojoj djeci ili unucima, a sada će doći vrijeme kada će one generacije koje su se devedesetih obogatile nestajati. To je biološka činjenica. I pojavljivat će se velika nasljedstva koja ako se ne budu adekvatno oporezivala, to će još više pridonijeti rastu nejednakosti u društvu", smatra Katarina Ott

Imovina i nekretnine daju prostor ne samo za povećanje prihoda državnog proračuna već i za pravednije oporezivanje. Ključnu ulogu u tome trebali bi imati dizajn poreza na nekretnine, njegova komunikacija prema javnosti te transparentnost. Sve ono što su naše Vlade propustile učiniti u oba navrata najave njegova uvođenja.