Čak je i oporbeni SDP koji rijetko koristi priliku da poentira na gafovima i greškama serviranim od strane vladajuće koalicije, počeo vikati da Hrvatska 'definitivno ulazi u recesiju'.
Pročitajte i ovo
>> SDP: Hrvatska definitivno ulazi u recesiju
Ivan Lovrinović, profesor zagrebačko Ekonomskog fakulteta i bivši dekan, kaže kako je udar recesije neminovan ove godine te je na Vladi samo da ublaži posljedice. 'Vidi se po padu industrijske proizvodnje u posljednjem kvartalu da nam na vrata stiže recesija. Od uglednih gospodarstvenika se može čuti da da se u cijelosti ili djelomično otkazuju već dogovorene narudžbe. Potražnja za našim izvozom u inozemstvu će pasti u značajnijoj mjeri što će opet dovesti do pada proizvodnje', rekao nam je dr. Lovrinović.
Recesija i visoke kamatne stope - najgori scenarij
Lovrinović kaže da građane u recesiji koja će nas sada pogoditi ne očekuje ništa lijepo te da će to biti doba nesigurnosti za sve zaposlene.
'Kad nastupi recesija imate pad gospodarske aktivnosti, javlja se višak zaposlenih i svi će strijepiti za svoja radna mjesta. Svi ti ljudi u Hrvatskoj imaju razne kredite koje će u ovakvoj situaciji puno teže servisirati. Nama je najvažnije održati zaposlenost i građevinskom sektoru, a još je važnije da se zaustavi rast kamatnih stopa. Ako imate recesiju i visoke kamatne stope, to je najgori mogući scenarij. U Europi se intervencijom središnjih banaka snižavaju kamatne stope na minimum i to je nešto što moramo i mi hitno poduzeti', upozorava Lovrinović.
Lovrinović ističe da ova ekonomska kriza i recesija koja ju prati nije ništa neobično nego da je baš po svemu specifična - po dubini krize, po broju zahvaćenih država i po mjerama koje poduzimaju financijske institucije koje ovih dana čine ono 'što ni u snu nisu mislile da će raditi'. Upozorava da samo trebamo slijediti Merkel i Sarkozya koji su ekonomsku krizu stavili u prvi plan i sve posvetili njenom rješavanju.
Krešimir Sever predsjednik Nezavinsih sindikata Hrvatske za Dnevnik.hr je rekao da se građani s pravom plaše recesije te upozorava da će ljudi imati sve manje sredstava a najgora posljedica je rast kamata.
'Ono što slijedi je povećanje porasta na kredite i to je ono što bi moglo dotući ovu zemlju. Čitava kriza je i nastala u financijskim institucijama i one ne žele više tako lako ulagati pa je novac postao skup i kuna je počela padati. Ne daj Bože da se ostvare i ove manje crne prognoze, kamoli one najgore. Građani su dizali kredite tako da su se savjetovali u svojim bankama do koje visine mogu dići te kredite. Samo jedan postotni rast kamata izazvat će ogromne probleme', kaže Sever.
'Sada nam je potrebna velika mudrost, a nju ne vidim'
Predsjednik NHS-a kaže da je potrebna velika mudrost kako bi se izbjegle pogubne posljedice recesije, a on tu mudrost ne vidi kod naših vladajućih. Sever upozorava da je ova kriza nesaglediva što se tiče toga koliko daleko može ići. S druge strane, upozorava razne kritičare da ne bi trebali iznositi katastrofične brojke o tome koliko će ljudi ostati bez posla, nego da bi ti trebali uložiti energiju da smisle kako se izvući iz krize.
'Vlada je do sad zabijala glavu u pijesak'
Po njemu je najgore to što se već na jesen moglo vidjeti da će nas ove godine pogoditi velika recesija a da Vlada nije poduzela ništa kako bi se pripremila za njezin udar.
'Vlada je prošle jeseni poput noja zabijala glavu u pijesak jer su smatrali kako nije politički pametno priznati koliko je situacija loša. Tek početkom godine su rekli da situacija nije toliko dobra. Čak ni kada su išli zaustaviti rast plaća javnim službenicima nisu se udostojili reći koliko je situacija ozbiljna, nego su htjeli da sindikati poruče svom članstvu. Naljutili su se na sindikate kada su javnosti prenijeli ono što je premijer doslovno rekao,'da smo u banani', umjesto da je on pošteno ljudima rekao kakva je situacija. Ova država treba mjere za kriznu ekonomsku situaciju, ali ih do sada nisu iznjedrili', zaključuje Sever.
Sanader: Vlada je svjesna trenutka
Premijer Ivo Sanader je rekao kako je Vlada svjesna trenutka i mogućih makroekonomskih rizika koje nose poremećaji na europskim i svjetskim financijskim tržištima. Upozorava da je Vlada odlučna i nastaviti fiskalnu konsolidaciju, održati makroekonomsku stabilnost te omogućiti održivi gospodarski rast, uz zadržavanje i gdje je to moguće povećanje zaposlenosti te jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju.Dodao je i kako gospodarski rast u Hrvatskoj u takvim uvjetima sigurno neće biti kao do sada, ali i da je to slučaj i u najpropulzivnijim zemljama, koje također neće ostvarivati visoke stope rasta.
