Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Za budućnost svojih kredita strepe i građani koji su se zaduživali u eurima te pomno prate što se događa s tečajem. Pogotovo u vrijeme kada MMF predlaže središnjoj banci povećanje deviznih rezervi. Ta mjera dovela bi, naime, do neželjenih posljedica po korisnike kredita.


Povećanje deviznih rezervi je HNB-u teoretski prihvatljivo jer MMF to predlaže svima diljem svijeta, no nisu sve zemlje iste. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti pa tako i Hrvatska.

Vezani članci Hrvati se sve više zadužuju u kunama (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Sve više Hrvata diže kredite: Nakon neugodnih iskustava sa stranim valutama, građani više vjeruju domaćoj Slika nije dostupna HNB 'spašavao' kunu i prodao 326 milijuna eura

Taj prijedlog je prenesen HNB-u, no čini se kako je MMF što se toga tiče dobio odbijenicu. Središnja banka je naime, MMF-u jasno dala do znanja kako bi predložena tehnika mogla nepovoljno utjecati na tečajna očekivanja i povjerenje tržišta te dovesti do potpuno drugačijih, neželjenih rezultata s negativnim posljedicama na krhki oporavak gospodarstva koji je u tijeku.

Hrvatska je, što se tiče deviznih rezervi, i više nego stabilna zemlja. U ovom trenutku imamo 11 milijardi eura deviznih rezervi. Stručne analize kažu kako bi devizne rezerve trebale pokrivati 3 mjeseca uvoza, a Hrvatska u ovom trenutku može pokriti čak 7 mjeseci uvoza. S druge strane, ovo je doba godine kad imamo problema s kunom. Turistička smo zemlja pa kuna slabi, a euro jača, no HNB u takvim situacijama uvijek intervenira i brine se o tečaju kune.

No, što bi se dogodilo da je HNB nekim slučajem prihvatila prijedlog MMF-a o povećanju deviznih rezervi? MMF smatra kako je Hrvatska visoko zadužena, a time i ranjiva zbog mugućih utjecaja stranih valuta. To bi u konačnici dovelo do toga da bi imali povećanje potražnje za eurima, a bilo bi i onih koji kunu ne bi trebali i kuna bi slabila. Kao zemlja smo izuzetno vezani za euro pa bi došlo do povećanja inflacije, a time i devalvacije kune. To bi pak, građanima donijelo povećanje rata kredita, došlo bi do još većeg broja kredita koji se ne bi mogli vraćati i ono što je najgore - povećao bi se broj osobnih bankrota u Hrvatskoj.

Proteklih smo godina bili svjedoci kako su mnogi smatrali da bi hrvatski spas bila devalvacija kune. To su Srbi napravili pa su mnoga srbijanska domaćinstva zbog toga bankrotirala. HNB otkada je prije 15 godina uveden ovakav sustav se bavi čuvanjem stabilnog tečaja kune. Trenutno za jedan euro možemo dobiti 7,41 kunu, a tečaj se inače kreće od 7,60 tijekom ljetnog razdoblja, do 7,20 kuna. To je granica koju će vrlo vjerojatno guverner Željko Rohatinski čuvati i tijekom sljedećeg razdoblja u svrhu stabilnosti kune, ali i naše stabilnosti.