Nakon nevjerojatnih medijskih ispovijesti radnica vinkovačkog trgovačkog lanca,o kojima je izvještavala i NOVA TV, postavilo se pitanje pravne zaštite radnika. Nevjerojatno zvuči podatak da od stotinu zlostavljanih na radnom mjestu u Hrvatskoj, samo se dvoje odluči na sudsku tužbu zbog straha od otkaza. Presude su još rjeđe.
Pročitajte i ovo
Izvanredni profesor Mario Vinković, voditelj katedre Jean Monnet za europsko radno pravo, gostujući u Dnevniku Nove TV, objasnio je što sve spada u mobing.
'Najkraće rečeno, mobing predstavlja psihičko zlostavljanje na radnom mjestu kod kojega postoji kauzalna veza između ponašanja zlostavljača i željene posljedice, odnosno štete koju trpi radnik. Bilo to po njegovo zdravlje ili s ciljem da se radnik ukloni s njegovog radnog okruženja.'
Kako reagirati i odgovoriti primjerice šefu na grube riječi i povišen ton?
Naravno, ne mora svako postupanje šefa biti tretirano kao psihičko zlostavljanje na radnom mjestu, međutim odredbe Zakona o radu pružaju dostatne mogućnosti radnicima da se zaštite. Naravno velik dio njih ne upušta se u to zbog straha za radno mjesto. Međutim, imate mogućnost ukoliko poslodavac zapošljava više od 20 radnika obratiti se povjereniku koji je ovlašten od poslodavca za primanje prigovora vezane uz probleme diskriminacije, seksualnog uznemiravanja i mobinga.
Kakva je zakonska zaštita radnika danas? Kako dokazati mobing?
Mobing je prilično kompleksan problem i moram priznati da ga je prilično teško dokazivati. On se može sankcionirati kako kroz odredbe radnoga zakonodavstva tako i kroz odredbe građanskoga prava i kaznenoga prava. Ono što je problem u Hrvatskoj, da mi nemamo zakonsku definiciju mobinga kao takvog. Radnici u najvećem broju slučajeva moraju potražiti pravnu pomoć, bilo kroz udruge civilnoga društva, bilo kroz angažiranje odvjetnika.
Postoje li uopće sudske presude za mobing i kakve su kazne?
U Hrvatskoj postoji nekoliko presuda koje su se ticale psihičkog zlostavljanja i diskriminacije na radnom mjestu, međutim odmah moram napomenuti da se ne radi o velikim novčanim iznosima kada je riječ o naknadi štete, izuzev nekoliko, vrlo ekstremnih slučajeva. U komparativnom pravu, kada promatramo iznose za naknadu štete za mobing, recimo u Njemačkoj iznose između 60 i 70 tisuća eura i to se može smatrati nekakvim najvećim izrečenim kaznama. Bilo je nekoliko većih iznosa dosuđenih u Italiji, ali se radilo o potpunom uništenju zdravlja zlostavljanoga radnika koji više nakon toga nije bio sposoban uopće raditi. Koliko će biti dosuđeni iznos štete ovisit će o tome koliko je materijalnu i nematerijalnu štetu pretrpio radnik i o ocijeni dokaza u samome postupku.
Kako osvijestiti javnost o ozbiljnosti ovoga problema?
Pravni fakultet u Osijeku, zajedno s gradom Zagrebom, partner je u projektu 'Pravo na rad bez mobinga' kojeg vodi Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga iz Zagreba. S ciljem senzibiliziranja javnosti objavili smo i priručnim s odgovorima na ta pitanja. Pored toga radimo i na senzibiliziranju studentske populacije jer smo samo u ovoj godini dodatno obrazovali 40 studenata viših godina studija prava kako bi se na vrijeme i prije nego što završe studij, upoznali s problemima psihičkog zlostavljanja na radnome mjestu i načinima njegove prevencija, a kasnije i njegovih pravnih tretmana.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
