Zadnjih je dana pitanje dopuštenog i prešutnog prekoračenja bilo na stranicama svih medija. Što se zapravo krije iza te problematike?

Galerija


S obzirom na novonastalu situaciju s prešutnim prekoračenjima poslali smo upit HNB-u. Tijekom 2019. banke snažno povećavaju naknade, a time i Efektivnu kamatnu stopu za prešutne minuse. 2020. se taj trend nastavlja, pismeno su odgovorili navodeći kako su nakon provedenog istraživanja konkretnih praksi banaka razmotrili moguće regulatorne mjere i o toj temi informirali Ministarstvo financija, a potom i banke. Provjerili smo stoga i što kaže struka te je li HNB zakasnio s reakcijom.

Vezani članci Renata Burić, kandidatkinja projekta Startaj Hrvatska - 1 Renata o showu Startaj Hrvatska: "Usadili su mi znanje koje netko godinama skuplja" Kopanje po kontejneru, ilustracija Tko radi ne boji se gladi? Evo koja je granica siromaštva u Hrvatskoj: "Što se tiče zaposlenih, tu smo dobri"

''Možda čak i nije. Treba sada vidjeti statistički kada su se pojavili ti prekomjerni krediti po dopuštenim i nedopuštenim prekoračenjima, ali smatram da su dopuštena prekoračenja profesionalni pristup bankama. Banke imaju uvid u bonitet klijenta i na temelju toga presuđuju o okvirnom kreditu po tekućem računu'', pojasnio je Drago Jakovčević, ekonomski stručnjak.

No prije otvaranja ovako ozbiljne teme krenimo redom. Prekoračenje može biti dopušteno, nedopušteno te prešutno. U dopuštenom prekoračenju klijent je s bankom ugovorom dogovorio iznos te je za takav vid prekoračenja propisana najviša dopuštena kamatna stopa. Dakle, sve je pravno regulirano. Kod prešutnih nije tako.

''Ako netko ima plaću od deset tisuća kuna i onda se dogodi to da potpiše s bankom sporazum o korištenju minusa po tekućem računu u visini od deset tisuća kuna, a dogodi se da plaća dvanaest tisuća kuna. Na koji način? Na način da je čovjek koristio kreditnu, debitnu ili neku drugu karticu. Što će banka napraviti? Pa neće ga blokirati?

To je pristojno, no ono što me čudi je kamatna stopa koja je na dopuštena prekoračenja recimo sedam i pol posto, a na prešutna prekoračenja 12,5 posto. Onda ja kažem, od 7,5 do 12,5 nije pet posto nego šezdeset posto. To je malo lihvarski, mislim da to ne treba našim bankama, niti jednoj banci'', smatra Jakovčević.

Procjenjuje se da je 840 tisuća ljudi, kolokvijalno rečeno, u minusu. Dakle, njih se ova tema poprilično tiče, a evo koliko anketirani građani o njoj znaju. ''Valjda se zna koliko je dopušteno, a što je prekoračenje. Ne slaže se nitko s tim što prekorači. Tu se valjda kamate dobre na prekoračenje uzimaju'', kazao je Milan. ''Nemam pojma, ne interesira me. Ja idem dokle mogu, a kad umrem netko će platit'', rekao nam je Zagrepčanin Marko.

Drugi građani uglavnom su govorili kako ne znaju razliku između prešutnog i dozvoljenog minusa. Ponovimo, njih je 840 tisuća u minusu, a je li to zabrinjavajuće upitali smo Dragu Jakovčevića.

''Je. To znači da mi imamo standard koji je prikriven. Plaća nije dokaz standarda nego još s minusom je dokaz standarda, a zapravo je to sve skupa mizerno. Treba povisiti plaće'', poručio je ekonomist.

To niti jedna institucija sveobuhvatno ne može, ali može ponuditi neko drugo rješenje. Dugoročnije je izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, a trenutačnije produženje roka otplate iznosa na dvanaest mjeseci. Jakovčević smatra da se ta odgoda može produljiti i na 24 mjeseca, no to, dodaje, ovisi o tome žele li to banke ili ne.

''Na kraju krajeva to je kredit, to ti moraš vratiti. Sad, kako ćeš? Kad god uzmeš novac, banka prodaje novac, uvijek vraćaš više. Uvijek vraćaš s nekakvim interesima. Nitko ti to ne da baš'', zaključio je Zagrepčanin Tomica.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju