Kako uštedjeti za crne dane, pitaju se mnogi: Stručnjaci imaju nekoliko zlata vrijednih savjeta

Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača, kuna po kuna - štednja za crne dane.

Građani bi htjeli uštedjeti, ali ne uspijevaju.

Kako uštedjeti za crne dane, pitaju se mnogi. Kad se ima viška, lako je. Ali kad je plaća na knap, kakva će mnogima biti zbog svih poskupljenja koja dolaze, stručnjaci su svjesni da opcija nema mnogo.

Doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da rješenje leži u tome da trošimo manje. Trebali bi preispitati i svoje potrošačke motive, kao i preispitati što nam je uistinu potrebno, kako bi se zaista odrekli onoga što kupujemo, a nije nam potrebno.

Zato je važno, kažu stručnjaci, štedjeti u vremenima u kojima možemo i ne zaboraviti da bi mogla doći lošija.

Hrvati su do sada uštedjeli 569 i pol milijardi kuna. Od toga, u bankama drže 247,9 milijardi kuna. 35,2 milijarde drže kod kuće. Ostalo je u mirovinskim fondovima, osiguranjima, nekretninama.

Dominik kaže kako je već odavno preniska kamata u bankama, i zaključuje da se već duže vremena ne isplati imati depozite.

Zbog niskih kamata, mnogi koji viška imaju ulažu. Nekretnine, kriptovalute, zlato. I baš ovo zadnje - u posljednje vrijeme raste više nego ikada.

Josip Kokanović, operativni direktor tvrtke za kupnju i prodaju investicijskog zlata i srebra, naglašava kako su tijekom prošle godine imali 227 milijuna kuna prometa, a ove godine očekuju barem 700 milijuna, dakle nekoliko puta više.

Osim niskih kamata u bankama, postoji još jedan razlog zašto je to tako.

Damir Novotny, ekonomski analitičar, pojašnjava kako u vremenima rata zlato uvijek zadržava vrijednost, a novac gubi vrijednost, to je jednostavno tako u kolektivnoj svijesti hrvatskih građana.

Dnevna potražnja je takva, kaže Kokanović, da doslovno ne mogu zadovoljiti potrebe za zlatom: "Mi imamo dosta velikih problema u nabavci dovoljnih količina zlata. Meni je trenutno glavni posao pratiti stranice talionica da uspijem naručiti dovoljno. Da možemo nabaviti dovoljne količine, vjerojatno bismo 100 milijuna kuna prometa imali."

Pročitajte i ovo Pregled po županijama Štedljivi Hrvati: Novac na zalihama prošle godine porastao, a prosjek po osobi nekima zvuči nevjerojatan

Pročitajte i ovo INFORMER DONOSI Stručnjakinja otkriva: Koje su najveće zablude o štednji i što je zlatno pravilo - "Sigurno će vam se na kraju isplatiti"

No to ne znači, upozoravaju stručnjaci, da bi sada po zlato trebali otrčati baš svi.

Na pitanje je li to rizično, Novotny odgovara potvrdno. "Mi smo vidjeli da cijena zlata zna brzo rasti i brzo padati", upozorava ekonomski stručnjak.

Kokanović ističe i da svim klijentima kažu - ako kupuju samo na nekoliko mjeseci, možda to nije investicija za njih.

"Ako ulažu na nekoliko godina, gotovo sigurno će proći bolje sa zlatom nego sa klasičnom štednjom", zaključuje Kokanović.

No - jamstva nema. Država osigurava štednje do 100.000 eura. Naše banke još uvijek su dovoljno sigurne. A sve ostale investicije i štednje iznad toga rizik su o kojem moramo odlučiti sami.

 Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr