Štedljivi Hrvati: Novac na zalihama prošle godine porastao, a prosjek po osobi nekima zvuči nevjerojatan

U godinu dana Hrvati su na svojim računima uspjeli uštedjeti 240 milijardi kuna. Što nekima zvuči nevjerojatno.

Pročitajte i ovo financijska osobnost Štediša, rasipnik ili kockar: Otkrijte koji ste od ovih 7 tipova i što to znači Svjetski dan štednje Hrvati, ne biste vjerovali, sve više štede: Novac radije stavljaju u banku nego u čarapu, a evo gdje to rade najčešće

"Otkud, penzioner pa da uštedi, nema šanse", kazala je Branka iz Zagreba. "Zbog primanja naravno, a i sve je skupo. Tako da ja osobno nisam nikad uspjela uštedjeti", dodaje.

"Pa nešto malo da, ja sam inače poznati škrtac", kazao je Josip. "Porasla je štednja vjerojatno u koronakrizi, to je bila normalno pojava, ali u mom slučaju ne", navodi Branko.

Za mnoge je to ipak bilo da i zbog krize je štednja porasla za 8 posto, odnosno oko 18 milijardi kuna više.

"Manja je potrošnja, građani ili odustaju trajno od nekih oblika potrošnje ili prolongiraju i, također, prisutna je izvjesna doza neizvjesnosti, znači za buduće prihode, ali i za zdravlje", objašnjava Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije HGK.

Kada se pogleda prosjek, ispada da je svaki stanovnik Hrvatske mjesečno uspio uštedjeti više od 4500 kuna. No to je prosjek.

Dok su neki uštedjeli puno, neki nisu ništa. Najviše se štedilo u Istarskoj županiji, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj.

Najviše se uštedjelo u Istri

U Istri se po stanovniku u godinu dana uštedjelo nešto više od 85.000 kuna. U Zagrebu 83.000 kuna. Pri vrhu je i Primorsko-goranska, a slijede dalmatinske županije.

"Ovo što imam viška potrošim ovako u kafiću", navodi Jozo Markota iz Kaštela i dodaje da nema ništa za crne dane. "Već su meni crni odavno pa nema problema nikakvih", dodaje. Na pitanje gdje drži novce, odgovara - u kući, na stalaži jer, kako kaže, ne vjeruje nikome.

Hrvati su skloniji novac držati pri ruci, pa oročena štednja pada, ali i zbog niskih kamata. Sve se više gledaju i drugi načini uštede, odnosno ulaganja.

"Oko 220 tisuća građana štedi kroz investicijske fondove, vi imate oko 400 tisuća građana koji štede kroz dobrovoljne mirovinske fondove, građane koji su skloni preuzeti nešto veću razinu rizika koji ulažu na tržištu kapitala i na taj način štede za budućnost", kazala je Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije HGK.

Ovisi o riziku koji ste spremni preuzeti, ali štednja će ipak najviše ovisiti o vašim primanjima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr