Izgradnja ili uređivanje postojećih nekretnina u svrhu otvaranja novih hostela u Starom Gradu na Hvaru više neće biti moguća. Postojeća dva hostela, kapaciteta 200-tinjak ležajeva, tako će morati biti dovoljna za prihvat hostelskih gostiju koji obično ostaju kraće i troše manje, objašnjavaju iz uprave grada. Ovakve metode nošenja s masama turista sve su češće na Jadranu.

Galerija


Izmjenama i dopunama prostornog plana Starog Grada na otoku Hvaru, rukovodioci grada su se među prvima u Hrvatskoj odlučili ozbiljnije posvetiti upravljanju turizmom i razvoju smještajnih kapaciteta s fokusom na određeni tip gostiju.

Vezani članci Jedrenjak na kojem su stradali Talijani (Foto: Atlantia Cruising) Primijetili ste da mediji pišu različitu dob talijanske djevojčice koja se otrovala na brodu? Otkrili smo zašto Ugostiteljstvo u Hrvatskoj (Foto: Dnevnik.hr) Udio nam je daleko od potencijala: Tolike milijarde prihoda od turizma, a domaća proizvodnja od toga gotovo da nema koristi

Odlukom da se zabrani izgradnja novih hostela želi se smanjiti utjecaj i priljev turista plićeg džepa, koji statistički gledano, u prosjeku na destinacijama borave kraće i troše znatno manje od turista nešto većeg budžeta.

Gradonačelnik Starog Grada Antonio Škarpa objasnio je kako je proces donošenja odluke bio neizvjestan, ali ne sumnja u korist koja će iz ove zabrane proizići.

„Nismo ni sami bili sigurni hoće li nam proći ova ideja, ali shvatili smo kako ne želimo da nam se dogode problemi s kojima su se suočili Novalja i Hvar, mjesta u kojima se razvio masovni party turizam, koji je sada teško obuzdati", objašnjava Škarpa.

Stari Grad je grad s 2400 godina starom poviješću i starom gradskom jezgrom koja je pod UNESCO-vom zaštitom. „Kulturu grada i povijesnu jezgru treba očuvati, a mi smo na vrijeme odlučili intervenirati kako bismo turizam usmjeravali prema kulturnom turizmu i turizmu visoke kvalitete, izjavio je za Jutarnji list, Antonio Škarpa.

Okretanje luksuzu

Odluka o zabrani gradnje ili uređenja postojećih nekretnina za potrebe hostela unešena je u članke 89. i 90. izmjena i dopuna Prostornoga plana Starog Grada u kojima stoji da se unutar naselja mogu graditi hoteli, pansioni i druge ugostiteljsko-turističke građevine osim hostela. Za zone ugostiteljsko-turističke namjene, mogu se graditi samo hoteli, turistička naselja, kampovi te privezi, na primjer molovi.

Ova odluka, napominje Škarpa, nadovezuje se na trend kojim je grad odlučio krenuti. Okretanje turizmu visoke kvalitete, luksuznim hotelima i turistima višeg imovinskog stanja, put je kojim će Stari Grad intenzivno koračati u sljedećih nekoliko odina.

Tako je već najavljena izgradnja dva hotela s pet zvjezdica, a čiji su pripremni radovi već počeli. Uskoro se očekuje i dovršetak preuzimanja hotela Helios Faros tvrtke Valamar i fonda PBZ Croatia osiguranja.

„Današnje poimanje luksuza je znatno drugačije od onoga od prije nekoliko desetljeća. Današnji putnici sukladno tomu traže drugi vid luksuza, jedinstvena iskustva koja je teško replicirati. To veoma često nije određeno cijenom, već izvrsnošću. Stoga smatram da je ovaj potez korak ka promociji izvrsnosti prije nego li kreiranje imidža nedostupne i skupe destinacije. Mi smo mala sredina iznimno bogatog nasljeđa i želimo raditi na tome da se to nasljeđe na što jedinstveniji, kvalitetniji i održiviji način prezentira svijetu“, objašnjava za DNEVNIK.hr gradonačelnik Starog Grada. Antonio Škarpa.

Trenutni smještajni kapaciteti za turiste u Starom Gradu sveukupno uključuju 6235 kreveta, od čega je 13,7 posto hotelski smještaj, 44,6 posto u odmaralištima i objektima za kraći odmor, 0,48 posto pripada kampovima, a 41 posto je zastupljeno u privatnom smještaju.

Odlučno „NE!“ party i stihijskom turizmu

„Potojećih 200 ležajeva u hostelskom smještaju, sasvim je dovoljno za našu destinaciju“, napomenuo je Škarpa. Napominje kako Stari Grad nije pucao pod pritiskom masovnog turizma i hostelskih gostiju, no primijetio se rast interesa turista tog tipa za Stari Grad, pa se ovom odlukom željelo preventivno djelovati jer bi potencijalnu štetu za destinaciju naknadno bilo vrlo teško regulirati. 

Ovakav potez nije izoliran slučaj u turizmu Hrvatske. Tako je grad Hvar prošle godine uveo restrikcije i kazne za turiste koji su nedolično odjeveni. Tako se sada već u samoj luci i na trajektima obavještava turiste kako ih razgoličeno šetanje po gradu može koštati i do 500 eura. Spavanje i ispijanje alkohola na javnim površinama također je kažnjivo, čime se pokušava obuzdati navalu mladih, često hostelskih turista.

„Mi smo raspoloženi za turiste. Ali nismo tražili ovakve turiste. To nismo htjeli“ izjavio je gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

Zabrane ovog tipa uvela je i najposjećenija hrvatska destinacija, Dubrovnik, koja je zbog zaštite gradske jezgre morala uvesti kvote za dnevni pristanak kruzera u dubrovačku luku. Ogroman priljev turista svakog dana šteti povijesnoj gradskoj jezgri te kvaliteti života u gradu, pa je ovakva regulacija nužna kako bi grad mogao nastaviti funkcionirati kao turistička destinacija. Trenutno postavljeni dnevni limit posjetitelja koji s kruzera mogu ući u grad iznosi 4000 ljudi.

„Prije nešto više od godinu dana odlučili smo potpuno promijeniti način upravljanja turizmom. Naime do tada smo imali stihijski turizam. Potpuno smo bili svjesni činjenice kako su ulice u našem Grad postale sve uže i kako se javni prostor u potpunosti komercijalizirao. Tako da i onaj broji koji nam je UNESCO preporučio od 8000 istovremenih gostiju uz sve stolove, stolice, štandove sa suvenirima i pultove za prodaju izleta više nije bio realan. Stoga smo u 2018. godini u potpunosti ukinuli pultove za prodaju izleta na Pilama i na Pločama. Nadalje broj štandova sa suvenirima smo smanjili za 30 posto, a broj stolova i stolica smo također smanjili za 10 posto. Ovakav potez nije naišao na odobrenje gospodarstvenika, međutim mi smo bili svijesni da isto moramo napraviti ako želimo omogućiti šire koridore za posjetitelje Grada“, rekao je gradonačelnik Dubrovnika, Mato Franković.

Osobito alarmantna situacija je na otoku Pagu, koji je u posljednjih deset godina postao poznat kao party otok Hrvatske ili hrvatska Ibiza. Masovni party turizam u mjestu Novalja i na plaži Zrće revoltirao je građane otoka te je prošle godine gradonačelnik Novalje, Ante Dabo izjavio kako je „obeščašćen i ponižen barbarizmom i nekulturom značajnog dijela mladih gostiju“.

Problemi s konzumacijom opojnih sredstava nastavili su se i ove godine kada je došlo do ubojstva engleskog dilera koji je usmrćen na Zrću zbg sukoba s drugim dilerima iz Engleske. Unatoč pojačanim policijskim ophodnjama i snažnijem djelovanju krim polcije na Pagu, ove nuspojave party turizma teško je obuzdati.

Održivi turizam - trend među gradovima

Okretanje održivom razvoju i zaštiti kulturnih jezgri može se uočiti i u budućim planovima upravljanja turističkim destinacijama diljem Jadrana. Tako će „Turistička zajednica grada Šibenika sljedeću godinu izraditi studiju održivog razvoja turizma. Šibenik značajna sredstva i napore ulaže u obnovu kulture baštine koja nije u gradskoj jezgri – Tvrđava sv. Ivana i obnovljena Tvrđava Barone – te i na taj način pokušava prevenirati masovne gužve u povijesnoj jezgri“, izjavila je Daria Lucić iz Ureda gradonačelnika Grada Šibenika.

Slična je situacija i u Poreču, gdje gradske vlasti čine sve kako bi gradu i njegovim stanovnicima osigurali kvalitetu života neovisno o porastu broja turista. Na području Poreča se godišnje ostvaruje oko 10 milijuna noćenja, odnosno oko 10 posto hrvatskog turizma.

„Masovni turizam ne znači automatski i loš turizam, a tome je Poreč primjer. Imamo vrlo razvijena turistička naselja sjeverno i južno od starogradske jezgre, koja nude smještaj i brojne sadržaje za sve goste, čime je pritisak na samu starogradsku jezgru nešto manji. Uz to, kvalitetna infrastruktura, ulaganja grada, ali i privatnih turističkih tvrtki te strateško planiranje doveli su do toga da Poreč bude destinacija u kojoj se gosti u prosjeku zadržavaju čak 6-9 dana, za razliku od ostatka destinacija koje imaju goste po dan ili dva u prosjeku“, objasnila je situaciju Ajna Temimović iz gradske uprave Poreča.

Grad Split također je prepoznao važnost održivog turizma. Split je pod velikim pritiskom masa turista koji ga svake godine posjećuju, te se zbog toga sve više fokusira na razvijanje okolnih sadržaja, koji će kao i u Poreču i Šibeniku, rasteretiti gradsku jezgru, a postoje i pravila ponašanja koja posjetitelji moraju poštovati. 

"Gradonačelnik je zabranio šetnju bez odjeće ili u kupaćem kostimu kroz grad, naš komunalni red takvo što ne dopušta. Kazne se kreću od 500 do 1000 kuna. Split je grad kulture čija je gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a i upravo u skladu s tim se svi posjetitelji moraju ponašati", poručila je direktora Turističke zajednice grada Splita, Alijana Vukšić.