Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso.
Vazam – značenje
Pročitajte i ovo
Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. Slavi se u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog Mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.
Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
Pohod raspetnika
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Pročitajte i ovo
Djeca se za Uskrs igraju igrama u koje su uključene pisanice, poput tucanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja skrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tucanja jajima svatko uzme svoje jaje i izabere protivnika. Jaja se jedno u drugo tucaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica ona je koja ostane čitava nakon cijelog kruga tucanja.
Na sjeveru Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.
Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi" i dr. Poznato je oko stotinu skladbi koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo se 30-ak njih pjeva i danas.
Bojenje jaja
Prije nego što su trgovine preplavile različite boje, sličice i predlošci za pisanice, u Slavoniji su bojili jaja dušičnom kiselinom. Još je jedna tehnika karakteristična za područje Slavonije: ljudi su već obojena jaja stavljali u mravinjak, mravi su zatim hodali po jajima, a mravlja kiselina izgrizla bi boju te su tako po jajima ostajali razni neobični oblici. Kako u Slavoniji Uskrs označava i početak ciklusa proljetnih radova, tako su ljudi posvećena jaja zakopavali u poljima ispod usjeva pšenice i tako prenosili simboliku života u usjev.
Pročitajte i ovo
Maslinova grančica ima moć
U Istri se vjeruje da maslinova grančica posvećena na Cvjetnu nedjelju ima posebnu moć – liječi bolesne i štiti vinograde. Kada bi padala tuča, maslinova grančica bacala bi se u vinograd da tuča prestane. S posvećenom se grančicom mela i kuća, a uz to se govorilo "mir u kuću, nemir iz kuće".
Djeca s područja Istre, a i odrasli na sam Uskrs nakon ručka igrali su igru hitanja jaja. Kovanicama se gađaju jaja i onaj čija se kovanica zatakne u jaje je pobjednik, a ako se kovanica ne zatakne u jaje, novac ide drugom igraču.
Do 150 jaja u novi dom
Djevojke s područja Konavala koje su se udale u proteklih godinu dana od svojih roditelja morale su primiti između 100 i 150 jaja te uskrsni kolač u kojem je bila crvena ili plava pisanica. Jedino ako je u njihovu novom domu u posljednje vrijeme netko umro, onda je u uskrsnom kolaču bila crna pisanica. Taj dar obično prima svekrva, ili najvažnija žena u novom domu, i jaja dijeli ukućanima, djeci i susjedima, a primljeni dar simbolizira zalog za dobru budućnost.
