Poznajemo li dovoljno svoj jezik

Spržiti DVD?! Ja bi spržila slaninu i šunku, a ne DVD!

Piše Maja Medaković, 22. veljače 2013. @ 11:28

Svaki put kada netko od naših političara ili javnih osoba pokaže svoje neznanje engleskog jezika, čudimo se, zgražamo, smijemo do suza. I nekako smo ponosni jer mi znamo bolje. No ono čemu se smijemo, nerijetko je i naša vlastita boljka. Svaki treći Hrvat ne govori niti jedan strani jezik.

Ne samo strani nego sve više i onaj materinski. Hrvatski. U anketi koju smo proveli većina ljudi nije znala što znače riječi dažd, munjara, slovnica ili krugoval. Standardne hrvatske riječi koje su ne tako davno bile svakodnevno u upotrebi, a znače kiša, elektrana, gramatika i radio stanica. Da sve manje znamo hrvatski, zna i profesorica Ivanka Herak: „Današnje generacije ne razumiju riječi iz hrvatskoga jezika koje su do jučer bile normalno u uporabi. Na primjer? Ako kažete fakin, pitaju vas što je to.“

Ne čitamo dovoljno

Jednako tako ne znaju ni značenje riječi sjetan. Razlog kažu stručnjaci leži u činjenici da ne čitamo dovoljno. Ali zato više pišemo. Mailovi, sms, facebook... Prsti su nam zaposleniji nego ikad, ali ono što pišemo, daleko je od pravopisnih pravila. Važno je samo da stane u 160 znakova poruke na mobitelu pa su skraćenice poput pls, mslm, odg, pozz i slično postale uobičajene.

Bake teško razumiju svoje unuke

U vrijeme kada je komunikacija putem interneta, mobitela i društvenih mreža svakodnevica, hrvatski jezik sve je manje hrvatski, a sve se više koristi engleskih riječi. Stoga ni ne čudi da bake danas teško mogu razumjeti svoje unuke.

>> Pa pls' - što je to?!

„Spržiti DVD? Ja bi to znala objasniti na svom jeziku. Spržiti - ispeći. A DVD?! Koji je to vrag?!“ čudi se baka Mica. Baka Reza ne zna što je DVD, ali dobro zna što bi se dalo spržiti: „Pa ja bi spržila, popržila nešto za jesti. Kupus, slaninu i tako šunku i to, malo oko tih mesnatih proizvoda je li.“

Engleski prihvatili objeručke

Kroz povijest smo se uvijek snažno opirali nametanju njemačkog, mađarskog ili talijanskog jezika i na taj način čuvali vlastiti identitet. Engleski pak, koji nam nitko ne nameće, prihvatili smo objeručke. „Nema čistih jezika na svijetu, to je bitno utvrditi. I oni najstariji jezici koji su zapisani, i u njima se već primjećuju neke posuđenice. Na primjer u sanskrtu ili u starogrčkom jeziku također postoje riječi za koje znamo da nisu izvorno iz tih jezika.“ kaže dr. sc. Marko Alerić s Filozofskog fakulteta. Mnoge riječi bez kojih danas ne možemo zamisliti svakodnevnu komunikaciju, izvorno su strane riječi. Horor, triler, deterdžent, intervju samo su neke. Danas ih najviše, čak četrdeset posto, dolazi iz engleskog jezika.

Računa se da je u posljednjih 400 godina nestalo oko 1.000 jezika. Na rubu izumiranja trenutačno ih je više od 400. Engleski je apsolutno dominantan, a što će se dogoditi s hrvatskim jezikom, pitanje je koje muči mnoge. Njegova sudbina isključivo je u našim rukama.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.