‘Srpsko narodno vijeće podsjeća da godišnjice poput ove 14. mogu biti prilike za produbljivanje međuetničkih i međudržavnih podjela, ali mogu biti i prilika da se stradanja ljudi, ukupne ratne strahote, a posebno preostala izbjeglička problematika, pretvori u mogućnost za produbljivanje međusobnog razumijevanja i međusobne suradnje’, stoji u izjavi sjećanja koju je SNV objavio u priopćenju.
SNV drži da bi najviši predstavnici Hrvatske i Srbije te drugih zemalja u regiji trebali obnoviti suradnju u rješavanju preostalih izbjegličkih pitanja (poput obnove, izgubljenih stanarskih prava i prava iz rada) te suradnje, kako u sankcioniranju ratnih zločina, tako i u ‘osudi politika koje su dovele do njih i do egzodusa’. Smatra da zajednička europska budućnost i Hrvatsku i druge države u regiji obvezuju da međunarodnu zajednicu, posebno EU, pozovu na formiranje solidarnog fonda koji bi u uvjetima ekonomske krize omogućio nastavak procesa povratka te revitalizaciju povratničkih sredina u socijalnom i ekonomskom smislu.
'Spomenute su akcije uzrokovale nova stradanja'
SNV u izjavi kaže da su hrvatske vojne i policijske snage prije 14 godina, prvo s akcijom ‘Bljesak’, a potom i ‘Olujom’, uspostavile kontrolu na ‘cjelokupnom području koje se nalazilo pod zaštitom UN-a’, osim istočne Slavonije, i na taj način ‘prekinule petogodišnje ratno stanje te otvorilo prostor za mirovna rješenja u BiH i mirnu reintegraciju istočne Slavonije’. Istovremeno, dodaje, spomenute su akcije ‘uzrokovale nova stradanja, nova razaranja i nove egzoduse od preko 200.000 ljudi, pretežno hrvatskih građana srpske nacionalnosti’.
SNV i županijska vijeća srpske zajednice ističu da izjavom sjećanja izražavaju svoje suosjećanje sa svim žrtvama koje su stradale u ratu, a posebno onih, bez obzira na njihovu nacionalnost, ‘čiji grobovi još nisu poznati, čije stradanje još uvijek nije priznato i čiji najbliži još uvijek očekuju da ruka pravde dosegne sve one koji su protivno običajima i zakonima uzrokovali stradanja’. ‘Posebno se prisjećamo svih onih, među kojima je najviše hrvatskih građana srpske nacionalnosti, koji se ni nakon 15-20 godina nisu uspjeli vratiti svojim kućama, kao i onih koji još uvijek nisu uspjeli ostvariti svoje pravo na dom, na rad, na mirovinu i ukupnu pravnu sigurnost’, stoji u izjavi. (Hina)
