Ima li u Hrvatskoj poreznih oaza i jesu li neki dijelovi Hrvatske porezna utočišta? Odgovor donosi porezna stručnjakinja i poduzetnik iz Svete Nedelje.

Galerija


Vozeći se jadranskom obalom stranci lako i pogrešno mogu zaključiti da je Daruvar jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj. Sve vrvi registarskim oznakama toga grada koji nema niti deset tisuća stanovnika.

Vezani članci Policija, ilustracija Teška nesreća u Daruvaru: Automobilom naletio na dvije djevojčice, obje prevezene u bolnicu COVID-19 Zaražena većina korisnika i svi djelatnici: Zatražen izvanredni nadzor u domu za starije

Međutim, Daruvarčani i okolica nisu doživjeli iznenadnu gospodarsku renesansu i porast motorizacije već su ondje niže premije osiguranja zbog zastarjeloga obračunavanja prema zonama rizika. To su iskoristile pravne osobe pa je sve više službenih automobila i onih za najam s registarskim oznakama DA.

Razlike u plaćanju prireza

"U Hrvatskoj jedina razlika gdje se malo drugačije može oporezovati dohodak proizlazi iz plaćanja prireza, znači poreza koji se plaća na porez na dohodak, a kojega određuju općine i gradovi", objasnila je Đurđica Jurić, porezna stručnjakinja.

Opće je poznato da Zagreb s prirezom od 18 posto prednjači. Slijede ga Rijeka i Split s 15 posto, a postoje i mjesta gdje se prirez ne plaća. Jedno je od njih i Sveta Nedjelja. Ondje se u tvrtki Zvonimira Belića godišnje proizvede više od tri milijuna paketića rajčica. Evo što za njih konkretno znači poslovanje bez prireza.

"Mi kao tvrtka podržavamo takve mjere pogotovo u situaciji kada većina stanovništva pa tako i stanovništva Svete Nedelje odlazi van i teško dolazimo do radne snage i to pozitivno djeluje na naše radnike i niskokvalificirane i visokokvalificirane.

S time da više se to osjeća na visokokvalificiranim zaposlenicima. Za naše radnike koji rade u berbi to je negdje otprilike oko stotinjak kuna dok za u uredima za naše zaposlenike to je otprilike negdje od 400 do 500 kuna", otkriva Zvonimir Belić, direktor tvrtke za proizvodnju rajčica iz Svete Nedelje.

Stimulativna mjera

Stimulativna je to mjera za gospodarstvenike, no dugoročno…

"Da li je možda najbolje da je to skroz nula? Zato što bi za nas također značilo da se jedan dio ipak izdvaja i da lokalna samouprava i grad mogu ulagati u ceste i u infrastrukturu koje bi možda još na području Svete Nedelje se mogle dodatno razvijati", naglašava.

Pozitivno je uvođenje ili povećanje prireza u svrhu razvoja, no novac bi mogao stići i iz drugih izvora, čak i inozemnih. Krpanje proračunskih nedostataka i nametanje dodatnih davanja na već opterećene plaće nije rješenje. No, svaka kuna ima dvije strane pa tako, upravo na račun manjih prireza, nekima na račun sjeda više novca.

"Ono što se ponekad javlja kao osjećaj nepravde za stanovnike grada koji ima visoki prirez, primjerice Zagreba, je slučaj kada imamo zaposlenike koji primaju plaću u Zagrebu, a na njihovoj poreznoj kartici je ostalo prebivalište njihovog grada ili općine koja nema prirez ili je prirez po niskoj stopi", objasnila je porezna stručnjakinja.

Ako unutar jedne ili dvije godine osoba radi dulje od 183 dana u određenom gradu gdje je veći prirez, pa bio to i Zagreb i iznosio najvećih mogućih 18 posto, osoba bi trebala na poreznoj kartici promijeniti i prebivalište.

Ako ne promijeni sama tu je Zakon koji navodi da: ''ako porezni obveznik ima prebivalište u Novalji, a boravište u Zagrebu gdje je i zaposlen, prirez porezu na dohodak plaća prema mjestu boravišta, dakle po stopi od 18 posto''. No ni tu nije kraj.

"Primjerice, na Visu je stopa prireza tri posto. Ako je na Visu ostala moja obitelj, moj suprug i djeca, a ja radim u Zagrebu meni je obrazloženje prema općem poreznom zakonu pa moja obitelj je tamo gdje je taj prirez igrom slučaja niži i ja se vodim da je i dalje moje prebivalište na Visu gdje mi je obitelj", navodi.

Ovakav se slučaj posebno odnosi na osobe koje imaju dvije nekretnine na različitim prebivalištima. Porezi i prirezi nisu zanimljivi i atraktivni, ali potrebno ih je razumjeti. Nije se jednom dogodilo da netko očekuje povrat poreza kako bi otišao na more i poslao razglednicu, no umjesto toga dobio je čestitku od porezne da plati porez.

Unatoč smanjenim prirezima na određenim mjestima i spomenutoj jeftinijoj registraciji vozila, u Hrvatskoj baš i nema poreznih oaza niti smo mi kao država porezno utočište. Čak naprotiv.