'Granica na moru prati granicu na kopnu. Kad bismo htjeli dobiti izravan kontakt s otvorenim morem, morali bismo na odgovarajući način promijeniti kopnenu granicu', tvrdi Bučar u svom polemičkom prilogu, te navodi da Slovenija treba'"smoći snage i hrabrosti' i istupiti s takvim zahtjevom.
Pročitajte i ovo
'Za tako nešto imamo sve mogućnosti, barem što se tiče općine Piran. Sporazum o arbitraži (u točki 2, članak 3) daje mogućnost ugovornim stranama da tek definiraju točni predmet spora. Ako Slovenija nastupi sa zahtjevom da se barem uspostavi povijesno nesporna granica piranske općine, onda cijeli (granični) spor dobiva sasvim drukčiji sadržaj. Možda i vlada u toj točki vidi iskricu nade', naveo je za Delo France Bučar.
Bučar inače u prilogu ponavlja svoje već poznate ocjene kako bi se potpisivanjem arbitražnog sporazuma u smislu međunarodnog prava legaliziralo situaciju s kojom se Slovenija do sada nije slagala jer bi se 'prepolovio' Piranski zaljev, a Slovenija bi mogla dobiti samo kontakt s otvorenim vodama u smislu režima plovidbe, ali ne i teritorijalni pristup otvorenom moru.
Oporbene stranke se slažu s Bučarom
S takvim njegovim interpretacijama inače su se proteklih dana složile oporbene stranke, dok su stranke u Pahorovoj vladi i predsjednik države Danilo Tuerk ustrajno ponavljali da je arbitražni sporazum za Sloveniju dobar i da ga je ona spremna potpisati ako se sadržaj sadašnjeg nacrta ne bi mijenjao.
Bučar u prilogu za Delo ponavlja i svoje optužbe na račun Pahorove vlade da je arbitražni sporazum iznuđen pod pritiskom velikih sila, te da je vlada Boruta Pahora odmah 'pokleknula' pod pritiskom i odrekla se mogućnosti blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora kao odličnog aduta za rješenje spora.
Granično pitanje za Slovence ima veliku emocionalnu težinu jer su izgubili svoje 'etničke prostore' koji se sada nalaze u Austriji i Italiji, tvrdi Bučar. (Hina)
