Slobodno vrijeme Hrvati najradije provode u društvu obitelji i prijatelja

Druženje sa članovima obitelji najviše nedostaje osobama između 35 i 44 godine (69 posto), a osobama u braku (63 posto) te ženama (61 posto), a prema regionalnoj pripadnosti zatim Slavoncima (67 posto), građanima Istre, Primorja i Gorskog kotara (64 posto).

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Jeste li znali da je naše more pokriveno s pet plutača koje pokazuju stanje mora i atmosfere? snježni pokrivač Snijeg i olujna bura uzrokovali probleme: "Gotovo je nemoguće biti vani"

Druženje s obitelji pak najmanje nedostaje mladima od 15 do 17 godina jer se svega njih 17 posto izjasnilo za tu vrstu druženja kao način provođenja slobodnog vremena.

Kad je riječ o druženju s prijateljima, karakteristično je da prijatelji najviše nedostaju građanima u naseljima s više od 100.000 stanovnika, zatim mladima između 18 i 24 godine (79 posto) i onima od 15 do 17 godina (76 posto).

Također druženje s prijateljima najviše nedostaje građanima Istre i Primorja (69 posto) te građanima Zagreba i okolice (63 posto).

Priličan broj građana, njih 45 posto, odmarao bi se opušteno u vlastitom domu, a takvih je najviše na području Like, Korduna i Banovine (58 posto) te u većim gradovima, dok bi se za putovanja odlučilo najviše mladih od 18 do 24 godine (69 posto) i osoba s visokom stručnom spremom (52 posto).

Zanimljivo je da se želja za putovanjem više javlja kod žena (48 posto), nego kod muškaraca (38 posto).

Tek malo više od četvrtine hrvatskih građana izjasnilo se da im nedostaje bavljenje nekim hobijem, a to najviše nedostaje mladima od 15 do 24 godine (39 posto), Dalmatincima (38 posto), Istranima i Primorcima (33 posto) te stanovnicima većih gradova.

Bavljenje hobijem najmanje nedostaje Slavoncima i stanovnicima sjeverne Hrvatske (oko 16 posto).

Četvrtina stanovništva u Hrvatskoj izrazila je želju da slobodno vrijeme iskoristi za poboljšanje zdravlja, posebno ispitanici između 55 i 64 godine, kao i oni s najvišim obrazovanjem (po 31 posto) te stanovnici većih naselja.

Mladima pak nedostaje zabave izvan kuće, prvenstveno onima od 15 do 17 godina (51 posto), a još više onima od 18 do 21 godine (53 posto) te u većim gradovima, i Zagrebu (28 posto).

Oko petine hrvatskih građana rado bi se bavilo sportom, najviše mladih od 15 do 24 godine (više od 40 posto), a više od prosjeka to žele i Zagrepčani (26 posto).

Sport više nedostaje muškarcima (27 posto) nego ženama (16 posto).

Čitanje knjiga nedostaje gotovo svakom petom građaninu, a tu se značajnije ističu stanovnici Zagreba (28 posto), nasuprot Slavoncima (9 posto).

Obrazovanje te učenje stranih jezika podjednako su zastupljeni, ali su na niskoj razini, a malo "odskaču" jedino Zagrepčani (oko 20 posto) i mladi od 18 do 24 godine (oko 25 posto) i visoko obrazovani (24 posto).

Potrebu da u slobodno vrijeme pomaže drugima iskazao je svaki deseti hrvatski građanin, među kojima su najviše mladi od 15 do 17 godina (20 posto), Zagrepčani i žene (po 15 posto).

Istraživanje GfK-a provedeno je na reprezentativnom uzorku među tisuću građana starijih od 15 godina putem osobne ankete.