STIGLA SEZONA RAKIJE Kako su od šljive napravili unosan posao

tri vijesti o kojima se priča 7 Golema tragedija FOTO Policija se oglasila o tragediji u Zagorju u kojoj su poginuli otac i dvoje djece u srbiji Na zidovima molitvenog prostora osvanuli sramotni natpisi i mural Ratka Mladića: Vjernici su zgroženi stiže preokret Meteorolog otkrio kada stiže kraj paklenih vrućina: "Očekuje nas vjerojatno izražena promjena vremena"

Počela je i sezona pečenja rakije. U slavonskim dvorištima pali se vatra i zagrijavaju kazani, baš kako to nalaže tradicija. No domaća rakija može se peći i na moderan način, a proizvodnja pretvoriti u dobar posao. U Podgoraču nedaleko od Našica rakija se peče sve do Božića, a gotovo pola proizvodnje ide na inozemno tržište.

Na putu do viljamovke, prva stanica kruškama je stroj za mljevenje. Sve će odležati dok ne postane kom, uz ručno miješanje dva puta na dan.

'Vrlo važan dio zbog toga što se hvata pokrov gore, korovina i ima jako puno površine, to bi bilo sve upropašteno da se ne miješa', objasnio nam je radnik Vjekoslav Postupanj. Istodobno, šljiva je spremna. Umjesto tradicionalnih kazana, u rakiju je pretvara moderna tehnologija vrijedna pola milijuna kuna.

'Razlika je u tome što ovdje dobijemo potpuno čisti destilat, čistu šljivovicu, bez koštice, bez kožice', kaže proizvođač rakija Goran Đanić. S jedne strane vatra, a s druge futurističke komore koje izdvajaju štetne tvari.

Tvrtke će imati povjerenike za otpad - pogodite čime će se baviti

Pečenje rakije dugotrajan je proces, jer će svježe pečena šljivovica najprije odležati godinu dana u drvenim bačvama, i tek će onda izaći na tržište. Na selu pečenje rakije može biti veliki biznis. Na imanju na kojem smo danas bili zaposleno je 24 ljudi, a plasman robe osiguran je i za 50 kooperanata.

'Naš zadatak je da završimo taj proizvodni proces, točimo, stavljamo kapice, markice na koje ide proizvode, etiketu', opisala nam je radnica Blaženka Peulić. Kutije s bocama već sutra će iz Podgorača put Zagreba, Dubrovnika, Njemačke i Crne Gore.

'Preko 41 posto naše proizvodnje zasniva se na izvozu, to nije mali postotak', kaže proizvođač Đanić.

Sve je počelo prije 12 godina sa 20 tisuća kuna ulaganja. Iako su se investicije ustostručile, posao se isplati. Njegovo gospodarstvo na godinu preradi 250 tona voća. Priliku vidi u EU fondovima, čijim novcem planira graditi još veću destileriju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook